Staju na kraj ilegalcima iz BiH i Srbije?

U 2017. godini u Službi upravnih i inspekcijskih poslova u sjedištu Policijske uprave vukovarsko-srijemske, u Vinkovcima, doneseno je ukupno 2390 rješenja o odjavi prebivališta po služenoj dužnosti za osobe za koje je utvrđeno da ne žive na prijavljenoj adresi, javlja Glas Slavonije.

Najveći broj rješenja donesen je na području Policijske postaje Vukovar, gdje je bez prebivališta lani ostalo 1612 građana. Slijedi PP Vrbanja s 350 rješenja, PP Županja sa 128, u PP Vinkovci s ispostavom Markušica prebivalište je odjavljeno za 103 osobe, u PP Ilok bilo je 96 odjava, u PP Tovarnik 74, a najmanje rješenja u 2017. godini, 27, doneseno je na području PP Otok. U prva tri mjeseca ove godine u Službi upravnih i inspekcijskih poslova PU vukovarsko-srijemske doneseno je ukupno 571 rješenje. I dalje prednjači Vukovar, s 206 rješenja, PP Vrbanja ima ih 187, u PP Vinkovci s ispostavom Markušica bilo ih je 89, PP Županja 41, PP Ilok 30, PP Otok 13 i PP Tovarnik pet.

Kako piše Glas Slavonije, ako se uzme u obzir podatak da su u 2015. godini na području PU vukovarsko-srijemske donesena 722 rješenja o odjavi prebivališta po službenoj dužnosti, vidljivo je da se u dvije godine njihov broj utrostručio.

Javna je tajna da su na brojnim adresama na vukovarskom području i u županjskoj Posavini fiktivno prijavljene osobe iz Srbije i BiH radi socijalnih i drugih prava koja ostvaruju na temelju prebivališta.

U terenskim provjerama policijski službenici razgovaraju s ostalim osobama prijavljenima na adresi na kojoj se obavlja provjera, sa susjedima i drugima koji poznaju osobu kojoj se provjerava prebivalište. Uz to, provjerava se jesu li i ostali članovi kućanstva prijavljeni na istoj adresi, jesu li osoba kojoj se provjerava prebivalište i ostali članovi kućanstva zaposleni u mjestu prijavljenog prebivališta ili u nekom bližem mjestu.

S danom dostave rješenja o odjavi prebivališta prema službenoj dužnosti osobi prestaje vrijediti osobna iskaznica i dužna ju je vratiti policijskoj upravi ili postaji koja ju je izdala, ali osoba i dalje može imati hrvatsku putovnicu, u koju će biti upisana adresa stanovanja u inozemstvu. Na svako rješenje o odjavi prebivališta građanin se može žaliti.

Obveza odjave prebivališta u RH postoji za one hrvatske državljane koji su se iselili iz Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi. Osobe koje su zaposlene u inozemstvu, ali nemaju namjeru trajno se nastaniti u inozemstvu nisu dužne odjaviti prebivalište u Hrvatskoj. Ali imaju obvezu policiji dojaviti da privremeno borave u inozemstvu.

Iz MUP-a naglašavaju da odjava prebivališta ne znači gubitak hrvatskog državljanstva ni gubitak vlasništva nad nekretninom te da odjava prebivališta osobe s adrese nekretnine koje je vlasnik ne utječe na pitanje vlasništva nad tom nekretninom.