Proslava Male Gospe u Solinu

Svečani ophod oko svetišta s Gospinim kipom i središnje euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, župnikom don Rankom Vidovićem i ostalim svećenstvom.

U propovijedi je nadbiskup govorio o ugroženosti, razdijeljenosti i ranjivosti obiteljskog stabla i društvenog zajedništva. „Svakodnevno živimo i kušamo složenost, ozbiljnost i ranjivost temeljnog obiteljskog zajedništva, a s njime i svih drugih, širih oblika zajedništva. Dobro se sjećamo da smo se prije češće nalazili oko obiteljskog stola, gdje se više razgovaralo i gdje se prenosila tradicija, pa i recepti bakinih jela. Bolje smo poznavali i svoje rodoslovlje. Bilo da se zvao stol, taola, sinija...bio je to stol zajedništva, riječi i blagovanja. Bio je to stari, drveni stol satkan od grana našega obiteljskog stabla. S novim dinamičnim promjenama on se rasklimao, postao je suvišan i skoro uklonjen iz doma, a s njime i mnoge obiteljske i društvene vrijednosti. Početno je zamijenjen jednim staklenim stolićem - TV ekranom, a danas svatko ima svoj na dlanu. Jedan od njih se upravo naziva tako - table (eng. stol) - tablet!"

Tehnika je sve savršenija, nastavio je nadbiskup, „a sve manje znamo i imamo jedni drugima što za reći. Razbijenost obiteljskog stola, zajedništva riječi i blagovanja, pretvorila nas je u individualce odijeljenih malih ekrana. Izgleda čudno, ali tehničko - komunikacijska sredstva udaljila su nas čak u obitelji jedne od drugih. Dok je na izvan prevladana udaljenost, u obitelji je rastočena blizina. Tehnika ne samo da potiskuje, već često i zamjenjuje osobu. Ali samo prisutna osoba može pružiti čašu vode. Postali smo individue - individualci. Individualac dolazi od riječi in-dividuum što znači ne djeljiv, jedinka, samodostatan za sebe. Što je još gore, postali smo dividue" (podijeljeni, rastrgani, fragmentarani). Mons. Barišić je naglasio da su tehničko-komunikacijska sredstva veliko dobro i blagodat za naš život ako se ispravno s njima služimo te je upitao: „Pretvaraju li se ovi 'stolići' od mjesta na kojima se trebamo zdravo hraniti u mjesta na kojima bivamo progutani? Dakako, nije riječ o tome da se iz obiteljskog doma i zajedništva uklone svi 'stolići', ali je činjenica da nas je stari drveni obiteljski stol više i dublje povezivao nego svi tehnički superiorniji elektronski 'stolići', do te mjere da će netko javno ustvrditi: više ima budućnosti u tradicionalnom obiteljskom stolu, nego u bilo kojem suvremenom uređaju kojeg nam sutrašnjica donosi. Tehničko-komunikacijske uređaje treba ugrađivati u mudrost obiteljskog stola."
Obitelj je mala splav spasa u brodolomima života pojedinca i naroda, naglasio je nadbiskup te dodao: „To je vrijedilo jučer, vrijedi danas, za sva vremena i za sve narode. To vrijedi i danas za hrvatski narod i za budućnost njegova rodoslovlja. Na toj splavi spasa budućnosti života, zemaljskog i nebeskog rodoslovlja, vi oče i majko imate vrlo važnu ulogu." U pripremi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, Solin 2018, pod geslom „Očinstvo i majčinstvo: dva lica istog poslanja" protekla godina bila je više posvećena očinstvu, a ove će se godine veća pozornost posvetiti majčinstvu. U tom je svjetlu kazao: „Vjerujem da, prolazeći kroz opasnosti Scile i Haribde, liberalizma i ropske potlačenosti žene, nećemo upasti u goru oluju gender ideologije, već u širinu ljubavi, slobode i dostojanstva žene - osobe, utemeljene na naravi i Objavi. Bog je stvorio čovjeka - muško i žensko, jednakog dostojanstva. Isus Krist je toliko vrednovao žene, da je sveti Pavao mogao reći: 'Nema više muško - žensko, svi smo jedno u Kristu.' (Gal 3, 28) Štoviše, muževi trebaju ljubiti svoje žene, kao što je Krist ljubio Crkvu." Upozorio je da je previše „praznine i šutnje, muka i mučanja, okrenutih leđa i spuštenih pogleda, ugroženog dostojanstva žene i majke u današnjem mentalitetu i našem društvu, a ponekada nažalost i u samoj obitelji."

Kao što je 1976. godine na Gospinu otoku u Solinu, započela obnova našega rodoslovlja, preko Nina do Marije Bistrice, tako i sada želimo, istaknuo je nadbiskup, „da Nacionalni susret u Solinu bude novi veliki, obnoviteljski obiteljski stol riječi i blagovanja, s kojega će poteći izvori duhovnih i moralnih, ljudskih i kršćanskih vrijednosti za zdravije odnose u našim obiteljima i našem društvu."

Na kraju svoje propovijedi splitsko-makarski nadbiskup obratio se roditeljima, mladim obiteljima, a na poseban način majkama istaknuvši njihovu nezamjenjivu ulogu u obitelji ali i u društvu kazavši: „I danas, ti majko imaš veliku odgovornost i nezamjenjivu ulogu u našem narodu. Ali tvoja uloga je danas sve zahtjevnija. Rastrgana si između obitelji i društva, posla i doma. Nigdje dovoljno prisutna, a svugdje tražena. Majka je duša obitelji i srce društva. U rodoslovlju Izraela spomenute su četiri žene - majke, a Josip Flavije naziva Saru, Abrahamovu ženu, 'kraljicom i majkom našega roda.' Mogli bismo i mi tolike majke tako nazvati, a jednu ženu i majku tako i nazivamo: 'kraljica i majka, zaštitnica sirota i udovica' - našu kraljicu Jelenu. Neka Jelena, zaštitnica sirota i udovica, bude uzor i poticaj svim muževima i ženama koji nose odgovorne uloge u našem društvu, da se još više zauzmu kako bi u svim našim obiteljima, uz riječ, bilo i kruha."

Pozvao je majke da daju svoj doprinos Nacionalnom susretu na Gospinu otoku 15. i 16. rujna 2018. poručivši: „Ti, koja pališ svjetlo u tami svog obiteljskog doma i griješ ga svojom ljubavlju, srcem i toplinom duše, ti si najsposobnija ponovno i još jače učvrstiti veze saveza ne samo obiteljskog stola, već i obnoviti sve saveze vjernosti Bogu i jednih drugima: krsni savez, bračni savez, ovaj vez zemaljskog i nebeskog rodoslovlja, da nam život ne bude bez-veze, cilja, smisla..."

Prigodnu riječ zahvale na kraju misnoga slavlja uputio je župnik i upravitelj solinskoga prasvetišta don Ranko Vidović. Po drevnom običaju, brojni su hodočasnici pristupili sakramentu pomirenja i euharistije, a euharistijsko slavlje, koje je zajedno s procesijom prigodnim riječima animirao don Ante Mateljan, završilo je himnom Lijepoj našoj. Misi je nazočio izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske ministar Lovro Kuščević, potom solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, brojni (grado)načelnici, predstavnici crkvenih i društvenih ustanova te javni kulturni djelatnici. Pjevanje je predvodio zbor Kraljice Jelene pod ravnanjem prof. Mirka Jankova. Proslava blagdana i Dana grada Solina završit će svečanim popodnevnim misnim slavljem koje će predvoditi vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan.

Tekst i foto by.Ivica Lozina