Povećan kreditni rejting Hrvatske

Rejting agencija Fitch u petak je podigla rejting Hrvatske s 'BB' na 'BB+' uz stabilne izglede, zahvaljujući stabilnom rastu gospodarstva, snažnoj turističkoj sezoni i poboljšanju javnih financija, a to je prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Tada je, naime, Standard&Poor's (S&P) povećao rejting države s 'BBB-' na 'BBB', nakon čega je u više navrata uslijedilo smanjivanje rejtinga od strane sve tri vodeće svjetske rejting agencije.

Rast BDP-a oko 3 posto

Fitch u novom izvješću ističe da je gospodarski rast ostao u 2017. na razini od 3 posto jer je Hrvatska imala koristi od snažnog cikličkog položaja, povećanja isplata sredstava iz EU fondova, snažnog turizma i poreznih reformi.

Rast bi trebao ostati oko ove razine tijekom idućeg razdoblja uslijed solidne dinamike tržišta rada i povećanja isplata sredstava iz EU fondova. Fitch očekuje da neće doći do znakova pregrijavanja i da bi inflacija trebala ostati niska.

Ta agencija ističe i da je, unatoč poboljšanju, rast gospodarstva i dalje spor u odnosu na usporedive zemlje, što odražava strukturne gospodarske slabosti, uključujući visoku zaduženost privatnog sektora, niska ulaganja i nepovoljna demografska kretanja.

Financijski problemi u Agrokoru, najvećoj privatnoj kompaniji u zemlji po prihodima i zaposlenosti, nisu imali značajan makroekonomski utjecaj, a bankarski ih je sektor prevladao, iako rizici ostaju prisutni.

Fitch očekuje da restrukturiranje Agrokora neće izazvati veće poremećaje u gospodarstvu i financijskom sektoru, ali izazovi ostaju, uključujući i pravna pitanja.

Dobit banaka je, smatra Fitch, pogođena rezervacijama za kredite Agrokoru. Međutim, taj sektor, koji je u 90-postotnom stranom vlasništvu, ostao je profitabilan, a njegova kapitalna adekvatnost i dalje je snažna, na kraju rujna 22,6 posto.

Loši krediti korporativnom sektoru ostaju visoki, na 28,3 posto, no ipak padaju zahvaljujući prodaji loših kredita. Ukupni loši krediti bili su na 13,2 posto.

Potrošačko kreditiranje raste nakon višegodišnjeg pada, a kreditiranje kompanija trebalo bi porasti nakon što se smanje nesigurnosti u vezi Agrokora, poručuje Fitch.

Rekordna turistička sezona

Analitičari Fitcha ističu da je jačanje prihoda od turizma poduprlo neprekidno poboljšanje hrvatske vanjske pozicije. Bilanca plaćanja u 2013. je bila u suficitu, a u Fitchu prognoziraju da će takvom i ostati tijekom razdoblja na koje se odnosi njegova prognoza, odnosno do 2019.

Rekordna turistička sezona i povlačenje manjih dobiti od strane inozemnih banaka rezultirali su viškom u bilanci plaćanja od 3,9 posto BDP-a u 2017. godini, nakon 2,7 posto u 2016., procjenjuju u Fitchu. Uvozna ovisnost većine ekonomske aktivnosti znači da će jačanje potrošnje i investicija koji se očekuju tijekom prognoziranog razdoblja smanjiti taj višak na 2 posto BDP-a u 2019., napominju.

Viškovi u bilanci plaćanja i solidni dotok kapitala podržavaju značajno smanjivanje neto vanjskog duga. Fitch procjenjuje da će neto vanjski dug do kraja 2019. pasti na 16 posto BDP-a, s procijenjenih 26 posto na kraju 2017. odnosno 52 posto na kraju 2014., tako da se po tom pokazatelju Hrvatska kreće prema prosjeku skupine zemalja koje imaju rejting 'BB'.

Očekuje se da će nebankarski privatni sektor biti glavni izvor razduživanja u 2018. godini, odražavajući korištenje rastućih korporativnih profita za otplatu vanjskih dugova, kao i restrukturiranje Agrokora.

Fiskalna izvedba iznad očekivanja

U Fitchu navode i da je fiskalna izvedba zemlje nadmašila očekivanja već drugu godinu zaredom, pri čemu je u 2017. ostvaren višak opće države (prvi po ESA 2010 metodologiji), dok se ciljao deficit od 1,3 posto BDP-a.

Cikličko poboljšanje prihoda i nastavak ograničavanja potrošnje bili su nadopunjeni poreznom reformom koja je smanjila kompleksnost poreznog sustava.

U Fitchu očekuju povratak deficita u 2018. (Vlada ga je projicirala u visini od 0,5 posto BDP-a), kao odraz umjerenog povećanje plaća u javnom sektoru, većeg sufinanciranja projekata koji se financiraju EU novcem i manje vjerojatnosti od pozitivnih iznenađenja na prihodnoj strani proračuna. Ipak, kažu, fiskalna izvedba je mnogo snažnija nego proteklih godina.

U Fitchu deficit opće države projiciraju na prosječno 0,4 posto BDP-a u razdoblju od 2016. do 2019., u usporedbi sa 4,7 posto koliko je prosječno bio u prethodne četiri godine.

Javni dug pada na 78 posto BDP-a

Primarni viškovi i povratak gospodarskog rasta smanjili su i udjel duga opće države u odnosu na BDP s njegova vrhunca od 85,8 posto BDP-a zabilježenog krajem 2014. na otprilike 78 posto na kraju 2017.

Promjene tečaja doprinijele su smanjenju tog udjela tijekom 2017. za 6 postotnih bodova, no i dalje su tečajne promjene izvor ranjivosti države, kažu u toj rejting agenciji, jer je otprilike 75 posto duga opće države denominirano u stranoj valuti, iako vladina predanost strategiji uvođenja eura djelomično umanjuje neke od tih rizika.

Operacije upravljanja dugom smanjile su troškove servisiranja duga, zamjećuju u Fitchu. Promjena profila skupih kredita cestarskog sektora za kojeg je jamac država, a doseže 10,5 posto BDP-a, započela je u 2017., dodaju u Fitchu.

Uz primarne viškove koji se očekuju u 2018. i 2019., omjer duga i BDP-a nastavit će padati na projiciranih 70,9 posto BDP-a na kraju 2019., no kao takav i dalje ostaje znatno višim od projiciranog prosjeka od 45 posto za zemlje s rejtingom 'BB'.

Nasuprot tome, omjer zaduženosti i prihoda sada je u skladu s usporedivim zemljama, s prosjekom od 166 posto na kraju 2017. godine.

Pozitivni i negativni rizici po rejting

Agencija poručuje da bi do daljnjeg poboljšanja rejtinga Hrvatske moglo doći ako se nastavi smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i ojačaju izgledi za rast gospodarstva i konkurentnosti, uključujući implementaciju strukturnih reformi.

S druge strane, pogoršanje rejtinga uslijedilo bi ako bi se preokrenula fiskalna konsolidacija, što bi vodilo povećanju udjela javnog duga u BDP-u, i ako bi došlo do slabljenja izgleda za rast gospodarstva, poručuje Fitch.

Od tri vodeće rejting agencije, sada Fitch drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a S&P i Moody's dva stupnja ispod. Pritom Moody's izglede drži stabilnima, a S&P pozitivnima, što znači da je potreban samo jedan korak prema povećanju i samog rejtinga.

Hina