Pogledajte gdje u Hrvatskoj žive najobrazovaniji, a gdje je najviše neobrazovanih

Institut sinergije znanosti i društva analizirao je te podatke i izradio mape rasprostranjenosti stanovnika s pojedinim stupnjevima obrazovanja u hrvatskim regijama.

Mape možete pogledati u našoj galeriji i na stranicama ISZD-a, a na interaktivnoj mapi možete micanjem miša preko općina i gradova promatrati njihovu obrazovnu strukturu i unutar dobnih grupa stanovnika.

Podaci pokazuju da je srednjoškolsko obrazovanje jedini obrazovni stupanj relativno ravnomjerno raspoređen po Hrvatskoj, što je i očekivano jer najveći dio građana ima upravo ovaj stupanj obrazovanja.

U Hrvatskoj je 54,8 posto stanovništva starijeg od 19 godina sa završenom srednjom školom.

Tri se hrvatske županije - Istra, Primorje i Grad Zagreb - od ostalih razlikuju po znatno višim udjelima visokoobrazovanih i manjem broju niže obrazovanih starijih od 19 godina.

Koliko je trenutačnih 18,4% visokoobrazovanih neravnomjerno raspoređeno, uviđamo na primjeru nekih dijelova Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, čija neka područja visokoobrazovani stanovnici uopće ne nastanjuju, objasnila je dr. Dunja Potočnik koja je radila na analizi.

Doktorati u Zagrebu, Istri i Primorju

Kaže kako se najdramatičnija razlika u prebivalištima građana određenog obrazovanja pokazuje u slučaju osoba s doktoratom, koje najvećim dijelom žive u Gradu Zagrebu, Istri i Primorju te priobalnom dijelu uzduž cijele linije Hrvatske, uz nekoliko izdvojenih područja na sjeveru i istoku Hrvatske.

Problem je, smatra dr. Potočnik, da ovako izražajne razlike u obrazovnim resursima hrvatskih regija neupitno utječu i na trenutačnu i na buduću gospodarsku situaciju, posebice kada se uzme u obzir da se može očekivati daljnja depopulacija udaljenih i ruralnih krajeva i odlazak (ili nevraćanje nakon završetka studija) visokoobrazovanog stanovništva.

- No, to nije jedini problem s kojim se Hrvatska suočava kada je o obrazovnoj strukturi riječ. Već dulje vrijeme upućeni smo u rezultate PISA istraživanja koji periodički testira primijenjeno znanje („pismenost") 15-godišnjaka u zemljama OECD-a i po kojima su mladi Hrvati pri dnu ljestvice po matematičkoj i čitalačkoj pismenosti. Ovakva situacija ne pruža perspektive razvoja kojim bi Hrvatska stekla komparativne prednosti pred drugim europskim zemljama, za kojima znatno zaostaje po broju visokoobrazovanih. Trenutačno je europski prosjek 30%, a do 2020. planira se postizanje rezultata 40% visokoobrazovanih na europskoj razini, upozorava dr. Potočnik.

Treba uzeti u obzir kako je kod nas prisutna i inflacija diploma iz humanističkih i društvenih smjerova, na kojima je broj upisanih studenata u posljednjih desetak godina porastao za oko 80%, dok su se druge discipline kretale u okviru minus 20 do plus 20 posto.

- S obzirom na karakter hrvatske privrede, ne smije se izgubiti iz vida da su apsorpcijske sposobnosti tržišta za visokoobrazovanima relativno niske u sadašnjem trenutku, a da s druge strane nedostaje kvalitetnog kadra srednje stručne spreme u području obrta. Stoga, ako želimo društvo boljih šansi i ekonomskog rasta, potrebne su dublje strukturne promjene koje će dovesti do kvalitetnijeg obrazovanja i boljih obrazovnih šansi za sve te ujednačene ponude obrazovnog sustava i potreba tržišta rada - zaključuje dr. Potočnik.