PLAĆE IDU I DO 20.000 KUNA Poslodavci u Dalmaciji već traže sezonce, dva su zanimanja najtraženija

Hotelske kuće i ugostitelji u Dubrovniku u potrazi su za nedostajućom radnom snagom uoči turističke sezone 2022. godine.

Burza rada zatrpana je natječajima, radnici se traže izvan granica Hrvatske, nitko ne želi ponoviti lanjsku grešku u koracima, kad se zbog straha od zatvaranja emitivnih tržišta zakasnilo u zapošljavanju. Dio sezonaca je otišao u inozemstvo, dio je regrutiran na sjevernom Jadranu, a kolike su to plaće koje bi trebale privući radnu snagu?

Velika potražnja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća u Hrvatskoj za studeni 2021. iznosila je 7333 kune. Medijalna neto primanja bila su 6149 kuna, što znači da je polovica zaposlenih imala manji, a polovica veći dohodak od tog iznosa. Primanja u tzv. "realnom sektoru" u turizmu su uvijek bila manja od državnog prosjeka, piše Slobodna Dalmacija.

"Najniže plaće u turizmu primaju čistačice, spremačice i pomoćno osoblje u kuhinji, oko 5000 kuna neto mjesečno, prosječna plaća konobara u nekom dubrovačkom hotelu je između 6000 i 7500 kuna", kaže Dolores Lujić, povjerenica Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske. Podatke za restorane nema, ali s obzirom na veliku potražnju za konobarima, uvjerenja je da ni tamo nisu niže. Recepcionari su u rangu konobara.

"Na njih se uglavnom ne primjenjuju koeficijenti. Kuhari i šefovi kuhinje u vrhunskom restoranu u Dubrovniku primaju po 12 tisuća ili od 15 tisuća do 20 tisuća kuna", kaže Lujić.

Sudeći po oglasima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženija zanimanja su kuhar i konobar. Na čitavom području Dubrovačko-neretvanske županije otvoreno je 67 oglasa za kuhara i 52 za konobara. Julijo Srgota, predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u Dubrovniku, kaže da se poslodavci ne odmaraju, oglasi stižu svakodnevno od početka godine.

Zapošljavanje stranaca

Po Zakonu o strancima, za neke poslove poslodavci moraju dobiti pozitivno mišljenje HZZ-a i tzv. "test tržišta rada", a tek onda MUP-u podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranog radnika. Turistički sektor može ishoditi radne dozvole za svoje radnike iz trećih zemalja i bez testa tržišta rada, ali samo u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine.

HZZ-ov ured u Dubrovniku u 2021. godini primio je 1887 zahtjeva za zapošljavanje državljana trećih zemalja. Na području Dubrovačko-neretvanske županije HZZ je u prošloj godini izdao 286 pozitivnih mišljenja, 10 je u obradi te je izdano 1070 radnih dozvola. Zavod je odbio 71, a 361 radnu dozvolu obustavio. Najveći broj zahtjeva odnosio se na poslove u graditeljstvu te ugostiteljstvu i turizmu, kao što su: radnik visokogradnje, kuhar, konobar, pomoćni kuhar, tesar, zidar, sobar, armirač, radnik niskogradnje i fasader. Budući da su poslodavci u svom zahtjevu za mišljenje HZZ-a pri zapošljavanju stranaca dužni priložiti i podatak o dohotku, ispada da je prosječna plaća radnika koji je iz trećih zemalja ovdje došao raditi kao kuhar 5506,9 kuna, konobar 5462,6 kune, pekar 4631,8 kunu, dok su poslodavci za sobaricu u prosjeku prijavljivali plaću od 4876 kuna ili za čistača 4461 kunu bruto.

Prosječna plaća zaposlenih u Turističkoj zajednici grada Dubrovnika u 2019. bila je 7724 kuna neto. Precizne podatke o prosječnoj plaći za pojedina zanimanja u tzv. "realnom sektoru" u turizmu na dubrovačkom području teško je pronaći.

Županijska gospodarska komora radila je analizu plaća u trgovačkim društvima Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. godinu. Po njihovim podacima, prosječna plaća u djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme hrane ovdje je 4971 kunu neto, u trgovini 4743 kune, u prijevozu 6276 kuna te u djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, a 90 posto društava u ovoj kategoriji čine putničke agencije, 5166 kuna.

Pogodio ih koronavirus

U odnosu na 2019. godinu, najveći pad mjesečne plaće zabilježen je upravo u djelatnostima usluga smještaja u turizmu i pripreme hrane (22 posto), a najmanji u prijevozu, dok je u građevinarstvu porasla za pet posto i u prosjeku je iznosila 4552 kune neto.

"Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, 6811 kuna. Paradoksalno, najniža prosječna plaća u županiji je u djelatnosti obrazovanja, 3890 kuna. To se odnosi na privatne ustanove i trgovačka društva, a ne na škole koje su financirane iz proračuna, ali govori kako se kao društvo odnosimo prema toj djelatnosti. Podaci su egzaktni, temeljeni na podacima koje su poduzetnici iskazali u svojim završnim financijskim izvješćima Fini",  kaže Nikolina Trojić, predsjednica Komore.

Komentirajući činjenicu da su prosječna primanja na dubrovačkom području niža od državnoga, Trojić napominje da je koronavirus ovdje mnogo teže pogodio veliki dio poslovnih subjekata i da je veliki broj zaposlenih ovisio o Vladinoj potpori za očuvanje radnih mjesta u iznosu 4000 kuna.

Konobari se traže među studentima

Posredstvom Studentskog centra Dubrovnik, studentska populacija u najvećem broju slučajeva radi na poslovima u turizmu i ugostiteljstvu. Preko studentskog servisa, 2021. godine potpisano je 6878 ugovora. Radi usporedbe, u 2020. preko student servisa potpisano je 4097, a u 2019. 10.364 ugovora.

"Najčešće, satnice za studente lani su bile između 30 i 35 kuna, a najtraženiji poslovi bili su konobari, pomoćno osoblje u ugostiteljstvu, čistačice, sobarice i ostali poslovi hotelskog domaćinstva", kaže Marko Potrebica, ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik.