ODMAH NAKON DRŽAVLJANA BiH Radnici iz Nepala najbrojniji u Hrvatskoj, premašili su one iz Srbije

Hrvatsko tržište radne snage suočava se s kroničnim nedostatkom kvalificiranih radnika i snažnim uvozom radnika iz inozemstva čiji se broj u zadnjih pet godina upeterostručio, a sad na tržište rada sve više ulazi i generacija Z koja je počela značajno mijenjati situaciju jer je ponajprije riječ o mladim ljudima koji su dio svog školovanja proveli u pandemiji covida tijekom koje su se dogodile značajne promjene uvjeta života i rada.

To je generacija koja je spremna često mijenjati posao i nema osjećaj lojalnosti prema tvrtki, za razliku od starijih generacija, koja stavlja naglasak na balans privatnog i poslovnog života, koja se ne obazire na tradicionalne postulate i koja možda i ne zna što je Hrvatski zavod za zapošljavanje, rekla je direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca Jasminka Martinović na konferenciji 'Tržište rada' koja je okupila stručnjake, poslodavce i sindikaliste.

Nepalci premašili radnike iz Srbije

Dodaje da je u Hrvatskoj trenutno najviše stranih radnika iz BiH, dok su na drugo mjesto izbili radnici iz Nepala premašivši broj radika iz Srbije. HUP zajedno sa sindikatima stoga zagovara donošenje strategije integracije domaćih, ali i stranih radnika, nastavila je Martinović, zbog kulturoloških, vjerskih i socioloških karakteristika stranih radnika o kojima kao država i poslodavci moraju itekako voditi računa, piše seebiz.eu.

Učenje hrvatskoj jezika

''Jedna od prvih stvari koje tražimo je učenje hrvatskog jezika, država je ponudila vaučere, no uvjet je da strani radnik mora biti u Hrvatskoj minimalno jednu godinu, što je puno prekasno za učenje jezika. Bilo bi idealno da čim uđu na naše tržište rada počnu učiti hrvatski jezik, ako ne i prije toga'', rekla je Martinović.

Predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić kaže da se s problemom nedostatka radne snage posebno suočava sektor trgovine, unatoč tome što su im natječaji za posao stalno otvoreni, a poslodavci zapošljavaju tijekom cijele godine.

''Na te natječaje se ne javljaju naši radnici, a fluktuacija radnika u trgovini je izuzetno velika. Radnici se zadržavaju dosta kratko, posebno mlađi, i to samo dok ne pronađu nešto bolje u nekom drugom sektoru. A s obzirom na to da su plaće prodavača vrlo niske, nešto malo veće od minimalca, nisu primamljive za zapošljavanje pa su poslodavci primorani zapošljavati radnike iz trećih zemalja, iz bivše Jugoslavije, ali i iz Nepala, a sada ih ima i u maloprodaji'', navodi Štulić.

Dodaje da stranim radnicima treba znanje hrvatskog jezika kako bi mogli raditi na blagajnama, a ne samo u skladištima. Iako je ograničavanje rada trgovina na 16 nedjelja godišnje donekle popravilo situaciju, uvjeti rada su i dalje teški, napominje Štulić, jer je sve više posla u maloprodaji, a sve manje zaposlenih, a taj nedostatak nadomještaju žene koje čine dvije trećine zaposlenih u maloprodaji, što je fizički i psihički naporno, a i kupci su vrlo zahtjevni. Dolazi do verbalnih napada na prodavačice, posebno od pandemije koronavirusa naovamo.

Motiviranje domaćih radnika

Sindikati graditeljstva i trgovine istaknuli su probleme pronalaska i zadržavanja radnika, posebno kvalificiranih, uz napomenu da se ne protive uvozu radne snage, ali da on mora biti sektorski i u kvotama. Prema riječima predsjednice Sindikata graditeljstva Jasenke Vukšić, od ukupnog broja zaposlenih u tom sektoru trenutačno jednu trećinu čine strani radnici, odnosno njih 50 tisuća, a zahvaljujući sindikatu domaće su radnike, kaže, pripremili na dolazak radnika iz inozemstva.

''U posljednjem kolektivnom pregovoru ugovorili smo mentorski rad i nagrađivanje mentora. Ako domaći radnik pomaže stranom, dobije povećanu plaću. Imamo prednost što su nam plaće razrađene po kolektivnom ugovoru, imamo prevoditelje, uređaje i s njima možemo razgovarati. Nepalci imaju dvadeset jezika, oni se međusobno ne razumiju'', ukazala je Vukšić na još jedan problem koji se u graditeljstvu rješavao unaprijed te dodala da se unaprijed mora propisati i kontrolirati smještaj radnika.

Iako gubitak, odnosno nemogućnost dobivanja kvalitetne radne snage zasad ne ugrožava poslovanje velikih kompanija u Hrvatskoj, poput Ine, sindikat u naftnoj kompaniji za zadržavanje radnika ključnim smatra plaću jer navode da dvije trećine radnika radi ispod prosječne plaće u Hrvatskoj, dok dobit Ine raste tri puta više nego plaće.

''Ako si Ina dozvoli da novog radnika plati više nego onog koji je tu dvadeset godina, logično je da će stručni kadar odlaziti u druge kompanije ili u inozemstvo. Problem kompanija je što ne nagrađuju lojalnost radnika. Sudjelovanje u dobiti bi radnika dodatno vezalo. Ina je imala takav sustav, godišnji bonus vezan uz uspješnost, a kad je nakon korone počela rasti plaća, dio bonusa prelio se u plaću i to je počelo utjecati na lojalnost'', rekla je predsjednica sindikata SING Jasna Pipunić.

Dugoročne mjere

Potpredsjednik HGK-a za trgovinu i internacionalizaciju Igor Pokaz smatra da bi produljenje radnih dozvola na tri godine moglo smanjiti nagli uvoz stranih radnika, ali i njihovo zadržavanje u Hrvatskoj.

''U ovom trenutku nemamo smjer kako zadržati kvalitetnu radnu snagu, ali i kako osvijestiti da iz zemlje iseljenika postajemo zemlja useljenika. Velike nade polažemo u mogućnost povratka iseljenih Hrvata, ali i pronatalitetne mjere. To su dugoročne mjere čije ćemo rezultate vidjeti za dvadesetak godina. To je dugoročni projekt koji se ne može vezati uz jedan izborni ciklus'', poručio je Pokaz.