Od 29.12. rok se produžuje za odjavu s adrese u Hrvatskoj

Hrvatska Vlada do kraja godine najvjerojatnije će donijeti odluku kako bi se odgodila primjena Zakona o prebivalištu koja je unijela pometnju, dosta nepoznanica kod Hrvata izvan Hrvatske među kojima su i građani Bosne i Hercegovine.

Kako doznaje Večernji list od sugovornika iz hrvatske Vlade, postoji razumijevanje prema velikome broju osoba koje se još nisu prijavile, odnosno nisu na vrijeme dobile informaciju oko početka promjene zakona koji bi mogao pogoditi više desetaka tisuća Hrvata koji imaju dvostruke adrese prebivališta u Hrvatskoj, odnosno u zemljama u kojima trenutačno borave.

Odjaviti se ili...

Brojni Hrvati izvan Hrvatske posljednjih mjeseci su bili u dvojbi odjaviti se s adrese u Hrvatskoj i riskiraju li zbog toga zaraditi financijske sankcije te hoće li izgubiti osobnu iskaznicu. Najavljeni rok odjave koji je istjecao 29. prosinca za mnoge u iseljeništvu nije bio provediv i sigurno će iseljeništvo odahnuti kad čuje da je prijedlog da se prolongira rok za odjavu. Zbog mnogih problema i pitanja koja zahtijevaju odgovore, između ostalog i poreza na inozemne mirovine, Odbor za Hrvate izvan Hrvatske je najavio tematske sjednice za sljedeću godinu. Na produžetak roka za reguliranje boravišnog statusa su ukazivale i najave pomoćnice ministra Ines Krajčak kako Hrvatska policija neće odmah početi primjenjivati odredbe Zakon o prebivalištu i neće odmah kažnjavati građane radi takvih prekršaja, za koje je bila predviđena kazna od 500 do 5000 kuna. Budući da veliki broj hrvatskih građana još nije regulirao svoj status, zbog čega su se zadnjih dana stvarale ogromne gužve ispred diplomatsko-konzularnih predstavništava RH izvan RH, kao i ispred policijskih postaja, Vlada će taj rok produžiti najvjerojatnije za još godinu dana.

Nema bojazni

Večernji list doznaje da Vlada Hrvatske priprema posebnu uredbu kojom će se produžiti rok za prijavu privremenog odlaska ili za odjavu prebivališta. SDP-ov zastupnik Ivo Jelušić nedavno je objasnio kako Zakon o prebivalištu nije usmjeren protiv Hrvata izvan Hrvatske, ponajprije BiH, nego da je cilj utvrditi tko stvarno živi u Hrvatskoj. "Zbog ovog zakona se ne treba stvarati dojam da Hrvati iz BiH gube neka stečena prava u RH. Dakle, nema potrebe plašiti Hrvate u BiH te ih zbog straha od gubljenja prebivališta u Hrvatskoj fiktivno ili stvarno "tjerati" iz BiH", istaknuo je Jelušić.