Očuvati antifašizam kao vrijednost, komunizam NE

Predsjednica je istaknula kako 22. lipnja 1941. sažima povijest antifašističke borbe u Hrvatskoj, kao jedne od važnih etapa povijesnog hoda ka hrvatskoj slobodi i neovisnosti. "Bio je to početak borbe za oslobođenje Hrvatske od okupacije kojoj je ustaški režim pružao podršku u ime ostvarenja hrvatske države, kompromitirajući je, međutim, predajom dijela povijesnih hrvatskih krajeva okupacijskim silama te zločinima i progona na rasnoj i političkoj osnovi. To su povijesne činjenice koje danas, 74 godine od spomenutog događaja, možemo i moramo ustvrditi bez ideoloških i drugih prijepora", poručila je Grabar Kitarović.

Naglasila je kako se, vođen idealima slobode i socijalne pravde, antifašistički pokret u Hrvatskoj razvio kao nigdje u Europi - u odnosu na broj stanovnika Hrvatska je s oko 200.000 boraca potkraj rata imala najmasovniji pokret otpora, podnijevši relativno najveće žrtve s oko 64.000 poginulih.

Usporedo s oružanom borbom, dodala je, na zasjedanjima ZAVNOH-a utrt je put državnosti Hrvatske kao federalne jedinice u sklopu bivše Jugoslavije. "S državno-pravnom podlogom tada stečenom, hrvatski je narod pola stoljeća poslije proglasio državnu neovisnost i obranio Hrvatsku u Domovinskom ratu. Bio je to završetak naše povijesne borbe za slobodu i neovisnost. Današnja svečanost podsjeća nas kako je jedna od dionica tog dugog puta započela upravo ovdje", poručila je Grabar Kitarović.

No, naglasila je, poštujući povijesnu istinu zreli smo priznati i što se događalo potkraj i nakon Drugog svjetskog rata - masovne likvidacije i progoni, konfiskacija imovine i druge prisilne mjere protiv proglašenih narodnih neprijatelja, koje se ne mogu ni s čim opravdati niti pozitivno vrednovati. "Antifašizam želimo čuivati kao povijesnu vrijednost, komunizam ne kao niti jedan drugi totalitarni poredak. Govoreći o vrijednostima antifašizma potrebno je razlučiti opravdanu borbu protiv okupacije i totalitarnih ideologija fašizma i nacizma te ustaških i četničkih zločina, od onoga što sav demokratski svijet odbacuje kao negativno naslijeđe totalitarne komunističke ideologije", rekla je Grabar Kitarović.

Istaknula je kako danas, kao suverena država i punopravna članica EU uključena u sve važne međunarodne političke i gospdoarske procese, Hrvatsk i njen društveni život više ne trebaju biti opterećeni prošlošću. "Želimo povijest prosuditi objektivno i trijezno, jer jedino tako, slobodni od jednostranih fokusiranja s bilo koje strane, napokon se možemo složno posvetiti izgradnji budućnosti. A osnova su uvijek tome sloboda i mir koje smo ostvarili zajedništvom u Domovinskom ratu i međusobno poštovanje. To zajedništvo tada stvoreno može i treba biti i sada uvijek nadahnuće našem zajedništvu u samosvjesnoj posvećenosti izgradnji stabilne i uspješne države i svim dobrima bogatog društva. Svatko je za to odgovoran, svatko tomu može i treba dati svoj doprinos, a povijest nam u tome treba biti smjerokaz i pouka", poručila je predsjednica.

Naglasila je kako hrvatski narod i svi građani Hrvatske moraju biti jedinstveni u želji za boljom i prosperitetnijom Hrvatskom. "Onom Hrvatskom u kojoj nema nimalo mjesta nikakvoj mržnji, diskriminaciji, veličanju fašizma, totalitarizma i diktatura, onom Hrvatskom gdje se jednako štuje i hrvatski narod i sve nacionalne manjine, u kojoj se ne govori mi ili oni, već se na istini, poštenju, domoljublju i zajedništvu gradi bolja Hrvatska", zaključila je.