NOVI OBJEKT U SPLITU Nasred mora se planira graditi grijani bazen sa slatkom vodom

Na prošloj sjednici Gradsko vijeće Grada Splita odbilo je prijedlog da Grad otkupi montažni bazen u kojem se odigralo Europsko prvenstvo u vaterpolu. Hrvatska reprezentacija je u njemu trijumfirala, no slavljenički bazen odlazi u Zadar.

U zaključku Gradskog vijeća rečeno je kako “Grad Split ima nekoliko lokacija na području grada Splita gdje bi se bazenska školjka mogla ugraditi, ali u ovom trenutku navedene lokacije nisu spremne za realizaciju postupka ugradnje zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa i neispunjavanja prostornoplanskih preduvjeta.”

Također, rečeno je da “Hrvatski vaterpolski savez nije u mogućnosti garantirati da će cijena instalacije bazena na trajnu lokaciju biti nepromijenjena nakon 1. travnja 2023. godine, što značajno povećava troškove ugradnje”, piše Slobodna Dalmacija.

I tako se odustalo od montažnog bazena. Da ga se uzelo, prebilo bi se račune s HVS-om, oni ne bi Gradu morali platiti dva milijuna troškova, a Split bi imao bazen. No, nije se odustalo od novog bazena, samo za projektnu dokumentaciju novog bazena Grad će potrošiti milijun kuna s PDV-om.

Ali, još je čudnija lokacija. Naime, premda se 2018. tvrdilo kako će zahvaljujući organizaciji Europskog prvenstva u vaterpolu 2022. Ravne njive dobiti dvije bazenske školjke, po dokumentaciji za javnu nabavu arhitektonskog projekta vidi se da je odabrana lokacija već postojeći bazen “Mornara” koji će se rekonstruirati.

Podsjetimo, u Slobodnoj Dalmaciji je 2018. pisano kako su iz Hrvatskog vaterpolo saveza s Gradom dogovorili da dvije bazenske školjke ostanu Gradu Splitu, a na taj način bi HVS pokrio troškove organizacije prema Gradu.

Kako je u proračunu za 2018. stavka od milijun kuna bila za građenje bazena na Ravnim njivama, novinari su zaključili kako će tamo “aterirati” bazeni, što bi svakako razveselilo tamošnju djecu, a i odrasle kojima nedostaju ovakvi sadržaji, riječ je o tisućama potencijalnih korisnika.

No, već je u studenom prošle godine Most, koji je tada bio Puljkov partner, na svojim stranicama postavio pitanje: “Gdje je nestao bazen planiran za istočni dio grada?”

Upozorili su kako se podebljao proračun za rekonstrukciju “Mornarova” bazena za 5 milijuna kuna u 2022. i još toliko u sljedećoj godini, za kapitalni projekt radova na otvorenom bazenu “Mornara” koji je ubačen u prijedlog ovogodišnjeg proračuna. Upitali su se zašto bi se na kilometar udaljenosti nalazila čak četiri bazena, dok ih u ostatku grada nema.

Kako bilo, novi projekt za rekonstrukciju “Mornarova” bazena djeluje kao teška bizarnost čak i za splitske prilike. Naime, kako je poznato, riječ je o bazenu s morskom vodom koji je izgrađen u moru i tako reći pliva u njemu.

Međutim, iz idejnog rješenja vidi se kako bi nakon rekonstrukcije “Mornarov” bazen i dalje “plivao u moru”, ali bi bio napunjen slatkom vodom. Stoga u projektu piše “bazensku tehniku predvidjeti za punjenje i rad bazena sa slatkom vodom. Dobavu slatke vode predvidjeti iz vodovodne mreže”.

SVLAČIONICE I KAFIĆ

Dakle, usred mora kupalo bi se u slatkoj vodi jer se netko genijalno sjetio da je bazen ovdje potrebniji nego na istoku grada. Štoviše, taj otvoreni bazen bi se grijao. Pa tako piše da treba napraviti projekt termotehničkih instalacija.

“Projektom obuhvatiti grijanje bazenske vode za potrebe plivačkog i vaterpolo bazena i neplivačkog bazena.” Naime, sadašnji bazen koji je 50x25metara dobio bi školjku dimenzija 41x22 metra.

Ona bi, dakle, bila kraća devet metara i uža za tri metra od sadašnjeg bazena s morskom vodom, sastojala bi se od bazena za neplivače i bazena za plivače za natjecateljski vaterpolo. Radi ovog će trebati instalirati strojarnicu s ogrjevnom kotlovskom vodom.

Grijale bi se i svlačionice, kao i sanitarni čvorovi s tuševima koji bi se izgradili na sjeveroj strani uz otvoreni bazen. Spominje se i grijanje uredskih prostora (za njih nije prikazano gdje bi bili). S obzirom na atraktivnu lokaciju i blizinu kafića, pitanje je koliko je ovdje riječ o namjeri da se radi bazen za vaterpolo natjecanja, a koliko sadržaj za turiste ovisne o slatkovodnim bazenima i kad se kupaju na pedalj od mora.

- Kote postojeće obale i cijelog platoa su preniske s obzirom na dnevne oscilacije mora (plima-oseka) i valovanje te je potrebno izvršiti podizanje kote cijelog partera na predmetnom zahvatu - navodi se u idejnom projektu.

Rezultat je da projekt djeluje neuobičajeno zbrkan. Namjeravalo se izbjeći poplavljivanje mora, ali rješenje koje bazen “Mornara” denivelira na nekoliko nivoa, “uspona i padova”, s rampama, stepenicama i ogradama, djeluje idealno ako se želite mokrih nogu polomiti.

U namjeri da se sačuva slatka voda od miješanja s morem, bazen, izgleda, ima ulaz samo s istočne strane. Naime, na toj strani je u levelu s parterom, dok je izdignut 75 cm u odnosu na ostale strane.

Dapače, na drugim stranama od kojih je bazen povišen nema metalnih stepenica za izlaz i ulaz u vodu, niti su na krajnjim stranama bazena postavljena postolja s kojih se uskakuje. Ovakva nesimetrična postava bazena, u koji se ulazi samo sa strane na kojoj je voda u nivou s tlom, podsjeća na bazene kakvi se rade za turističke objekte po našoj obali i otocima.

ISTOČNE TRIBINE

U tehničkoj specifikaciji stoji “na istočnoj strani bi bile predviđene tribine (kao što su bile i u povijesnom kontekstu) maksimalnih horizontalnih gabarita kao u grafičkim prikazima te visinski maksimalno 350 cm od konačno uređenog terena oko bazena”.

Ideja da se oko bazena dobije publika ili napravi mjesto za odmor i izležavanje je dobra, ali problem s tribinama je privlačenje većeg broja posjetitelja za koje ne postoji osiguran evakuacijski put.

Osobito jer se očekuje da će među okupljenima biti djece i osoba s invaliditetom (za koje bi trebalo raditi rampe). A moglo bi se govoriti i koliko je prikladan pristup hitnoj pomoći. Naime, predviđeno je da se zadrži samo jedan uski prolaz do bazena, očito radi vlasnika brodica kojima bazen služi kao zaklon za njihovu lučicu.

No, kad se već poziva na povijesni kontekst, valja podsjetiti kako su autori prvonagrađenog rješenja (Frano Gotovac s grupom arhitekata) na urbanističkom natječaju za Spinut iz 1962.-63. predložili da se na tom dijelu uvale uspostavi riva, a da se “Mornarov” bazen čvršće poveže s kopnom tako što bi se prostor oko njega nasuo pa bi se dobio plato povezan s novom rivom. Ovako se ostavlja uzak prolaz, što je nezgodno za evakuaciju većeg broja ljudi koje se želi privući na bazen.