Nastavnici i studenti zagrebačkog sveučilišta jedinstveni: Bolonja nam više šteti nego koristi

Koncipirana po modelu 3+2 Bolonja je trebala skratiti trajanje studija, povećati postotak onih koji uspješno završavaju studij te potaknuti mobilnost. No, ništa se od toga nije dogodilo.

Štoviše, umjesto da traje kraće, studij se u Hrvatskoj s četiri formalno produžio na pet godina. Na zagrebačkom sveučilištu nakon tri godine preddiplomskog studija 90 posto prvostupnika nastavilo je studij na diplomskoj razini pa je sve više studija koji razmišljaju o ukidanju modela 3+2 i uvođenju jedinstvenoga petogodišnjeg studija.

Jedan od studija koji je već najavio prelazak s modela 3+2 na petogodišnji studij jest studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

- Dosadašnja istraživanja pokazala su da je novi sustav usporio napredovanje studenata, uvedena je dodatna birokratska procedura: student prvo mora formalno završiti preddiplomski studij da bi se mogao upisati na diplomski. Sve to smanjilo je i opću efikasnost studiranja te znatno produljilo trajanje studija - rekao je psiholog prof. dr. Damir Ljubotina, suradnik Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Od modela 3+2 i njemu samom puno boljim se čini model jedinstvenoga petogodišnjeg studija, uz mogućnost da student, ako to želi, stekne završnost i nakon tri godine.

- Bolonjski proces bila je nužna formalna promjena kako bi naše diplome postale usporedive s europskima, no izazvala je dosta zbrke jer odstupa od dosadašnje tradicije i očekivanja domaćeg tržišta - rekao je Ljubotina.

Kao jedni od krivaca za to što tako velik broj studenata u Hrvatskoj nastavlja diplomski studij (u razvijenoj ih je Europi upola manje) u javnosti su u pravilu bili prozivani poslodavci koji nisu prepoznali kvalitete prvostupnika.

No, anketa provedena 2008. i 2009. u prvoj generaciji diplomskih studenata pokazala je da se i oni sami ne osjećaju spremnima za tržište rada.

U anketi je sudjelovalo 1720 studenata sa 22 zagrebačka fakulteta koji su na pitanje u kojoj ih je mjeri preddiplomski studij osposobio za rad u struci dali prosječnu ocjenu 2,82.

Studenti procjenjuju da ih preddiplomski studij puno bolje osposobljava za nastavak studija. Prosječna je ocjena na to pitanje 3,45.

Da studenti baš i nisu previše zadovoljni bolonjskim procesom ukazuje i činjenica da je svaki drugi anketirani student netom završenom studiju dao ocjenu dobar (riječ je o najboljim studentima koji su preddiplomski studij završili u roku od tri godine).

Iznimno zadovoljnih završenim studijem samo je 3,4 posto, 2,6 posto smatra da njihov studij zaslužuje ocjenu jedan, 13,4 posto studiju je dalo dvojku, a 32,3 četvorku.

Studenti su podijeljeni oko toga je li organizacija studija po modelu 3+2 korisna za njihovu struku: 53 posto misli da nije, a 47 da jest. No, kada se pogleda struktura studenata, zadovoljnih modelom 3+2 puno je više među studentima tehničkih nego društvenih i znanosti.

Niske ocjene koje su studenti dali ukazale su na nekoliko ključnih problema: ECTS bodovi koji su trebali pokazati opterećenje studenata na pojedinom kolegiju najčešće nisu usklađeni sa stvarnim zahtjevima, studenti su opterećeni , mentori im vrlo često nisu na raspolaganju, a mobilnost ne funkcionira.

Sve je više nastavnika koji smatraju da je uvođenjem Bolonje nastava postala lošija, pokazala je anketa koju je Ured za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu proveo među nastavnicima, a čiji se rezultati upravo obrađuju. Za razliku od 2006./2007. kada je svega 13 posto nastavnika reklo kako je nakon uvođenja Bolonje nastava lošija, danas je takvih čak 37,6 posto. Odmah nakon što je donesena politička odluka da Bolonja ide u primjenu na svim fakultetima, nastavu je boljom na Sveučilištu ocijenilo 24,7 posto nastavnika. No, danas je takvih svega 17 posto.

- Kritike bolonjskom procesu glasne su i unutar EU, što ukazuje da taj model nigdje nije zaživio kako treba. Kod nas je pozitivno to što smo razvili sustav upravljanja kvalitetom, uspostavili smo dijagnostiku, no ne i terapiju. Evo, Toyota je nedavno odlučila povući s dva milijuna vozila jer su uočili pogrešku. I mi smo uočili pogrešku, no nemamo rješenja - rekao je Ljubotina.

U kojoj vas je mjeri studij pripremio za nastavak školovanja u struci? 3,45

Koliko je bio težak i zahtjevan vaš preddiplomski studij? 3,35

Koliko ste zadovoljni cjelokupnim iskustvom studiranja? 3,33

U kojoj mjeri je studij ispunio vaša početna očekivanja? 3,19

U kojoj mjeri vas je studij osposobio za rad u struci? 2,82

U kojoj mjeri su informacije koje ste o studiju imali prije upisa bile točne i korisne? 2,70

Koliko ste zadovoljni mogućnostima zaposlenja nakon preddiplomskog studija? 2,26

U kojoj mjeri su ECTS bodovi usklađeni sa stvarnim nastavnim opterećenjem ? 2,23

Dostupnost osobnih mentora 3,08

Poticanje studenata na slobodno izražavanje mišljenja 3,39

Kvaliteta zdravstvenih usluga 3,05

Organizacija i kvaliteta studentske prehrane 2,97

Cijena studija u odnosu na dobitak od studija (ako ste plaćali studij) 2,61

Savjetovanje studenata o budućoj karijeri (zapošljavanju) 2,24

Sadržaj i kvaliteta izbornih kolegija 3,30

Sadržaj i kvaliteta obveznih kolegija 3,27

Prilagođenost zahtjeva i težine kolegija predznanjima studenata 3,21

Stupanj u kojemu je sadržaj studijskog programa zadovoljio vaša očekivanja 3,15

Povezanost i slijed sadržaja na različitim kolegijima i godinama studija 3,09

Stupanj u kojemu kolegiji na prvoj godini olakšavaju prilagodbu studentima na studij 2,89

Mogućnost pohađanja kolegija koji nisu na vašem studiju 2,68

Ponuda izbornih kolegija 2,52

jutarnji list