NALAZI LI SE NAJMANJE MORE NA SVIJETU U HRVATSKOJ Ptica ga može preletjeti u trenu, a plivač preplivati u zamahu

Po svemu sudeći moglo bi doći do pravog obrata situacije kada je u pitanju do određivanje najmanjeg mora na svijetu. Službenu titulu nosi Mramorno more u Turskoj, a svoje ime dobilo je po otoku Marmara, gdje se u antičkom dobu intenzivno vadio mramor, povezano je s druga dva mora - Egejskim i Crnim i omeđeno s dva poznata tjesnaca, Bosporom i Dardanelima. No, izgleda da susjedna Republika Hrvatska ima svog kandidata koji bi mu mogao biti ozbiljna konkurencija.

Karinsko more, pravi je mali fascinantni „mikrokozmos“ vezano je uz Novigradsko i Jadransko more, a samim time i s ostatkom mora i oceana. No nažalost, sve ove godine je na karti svjetskih mora prošlo gotovo pa neprimijećeno.
 
Prve se put spominje na starim kartama iz 1781. godine.
 
Ukoliko za mišljenje upitate stanovnike Karina, smještenog tridesetak kilometara od Zadra, nećete naići na dilemu. „Imamo najmanji grad na svijetu koji se zove Hum, a onda i najmanju rijeku, našu Omblu, pa zašto onda ne bismo dobili priznanje i za najmanje more, kad ono to uistinu i je“, kazao je za Hercegovina.info Tomo Aračić, tajnik udruge Karinska rivijera koja je pokrenula rješavanje ovog pitanja.

 
Možda im netko neće vjerovati, ali njihove tvrdnje potvrđuje i kartografija iz 18. stoljeća. Naime, javni mjernik i kartograf Giuseppe Antonio Grandis izradio je topografsku kartu Dalmacije koja obuhvaća južnohrvatski prostor od Karlobaga do Stona, a na kojoj se spominje „Mare di Carin”.
 
Je li ono zaljev ili ogranak Jadranskog mora?

„Što se tiče službenih podataka, Karinsko more, baš kao i susjedno nam Novigradsko, ogranak je Jadranskog mora. Njih spaja jedan uski kanal, a tjesnacima su povezani s Jadranom. Osim toga, moram napomenuti da se u njega ulijeva nekoliko rijeka, poput Karišnice i rijeke Bijele, čijom kombinacijom dolazi do nastanka blata kojega mnogi smatraju ljekovitim, ali i zbog čega ga nazivaju bočatim. No, što se nas mještana tiče, tvrdimo da se radi o pravom moru, ljudi ga stoljećima nazivaju morem o čemu postoje i povijesni zapisi“, prokomentirao je.
 
Prema informacijama koje se mogu naći u Pomorskoj enciklopediji, Karinsko more je zaljev smješten u sjevernoj Dalmaciji, povezano je uskim tjesnacem, poznatim kao Karinsko Ždrilo, s Novigradskim morem. S površinom od 5,5 km2 dosta je manje od Mramornog mora čija površina iznosi 11500 km2, a kako se lokalci vole našaliti, toliko je malo da ga ptica može preletjeti u trenu, a plivač preplivati u zamahu. Njegova temperatura pri samom dnu, što je na nekih 11 m, iznosi 5,55°—14,80°, dok su kolebanja temperature površinskih slojeva vode još veća, odnosno u ožujku 5,15°, a za vrijeme ljetnih mjeseci i do 19,21°. Što se slanoće tiče, ona varira između 35,8 i 36,6 promila, dok je salinitet Jadranskog mora 38 promila i to zbog dotoka slatke vode iz Karišnice i drugih manjih tokova i vrulja.

 
Prema mišljenjima stručnjaka, Karinsko more zapravo je duboko uvučeni zaljev koji je nastao podizanjem razine mora tijekom kasnog pleistocena i početkom holocena. Ovo se dogodilo uslijed globalnog zatopljenja i otapanja leda na Zemlji, što je rezultiralo potapanjem donjeg toka rijeke, poznate današnjim imenom Karišnica.
 
Ovo sve je za Zadarski list prokomentirao i sveučilišni profesor Josip Faričić, geograf po struci. “Po svom obliku i površini Karinsko more je zapravo zaljev, ali lokalno stanovništvo ga imenuje morem i to je doista kuriozitet koji bi se mogao, uz ostalo, i turistički vrednovati. Ne bih se zalijetao s atribucijom “najmanjeg mora na svijetu” jer takva tipologija ne bi bila oceanografski i geografski opravdana.(…) Karinsko more doista zaslužuje maksimalnu zaštitu, posebno zbog geografskih i oceanografskih posebnosti, ali i zbog intenzivne izgradnje uz njegove obale. Proglašenje najmanjim morem ne bi imalo neku znanstvenu težinu, ali opravdano je očekivati da bi taj marketinški potez dodatno senzibilizirao javnost za Karinsko more“.
 
Udruga i mještani ne bore se samo za promicanje turizma nego i za zaštitu okoliša.
„Bilo bi laskavo okititi se titulom najmanjeg mora na svijetu, no to nije naš primarni cilj. Kakvoća mora je na zavidnoj razini, dom je različitim morskim ribama i školjkama, a zabilježeno je čak da ih povremeno posjećuju dupini, pa čak i kornjače. Naš krajnji cilj zapravo je zaštiti njegovu mikroklimu i okoliš rijeka Bijele i Karišnice“, zaključio je Aračić.