Josip Pećarić: ‘Dva pisma koja su skinula maske. Na hrvatsku šutnju nismo spremni’

... je u četvrtak 17. prosinca u sisačkom Velikom Kaptolu. O knjizi su govorili Nikola Štedul, Marko Ljubić, dr. sc. Josip Stjepandić i autor.

Pozdravljajući okupljene, a posebno autora akad. Pečarića biskup je podsjetio kako je on najbolji hrvatski matematičar i među prvim matematičarima svijeta.

„Ono što on prosuđuje o aktualnim i povijesnim događajima je stvarno vrijedno jer je matematičkom točnošću rečeno. Zato ga vrijedi poslušati i zato je on jedno veliko svjetlo u tami našeg suverenog hrvatskog društva", rekao je biskup.

Peticija da se pozdrav „Za dom spremni" uvede kao službeni pozdrav Hrvatske vojske

Govoreći o kojim je to pismima riječ, Nikola Štedul je istaknuo kako se zapravo radi o obraćanju Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, da javno istupi u obranu slobode znanstvenih istraživanja i znanstvenoga raspravljanja, posebice u slučaju logora Jasenovac, te peticija da se pozdrav „Za dom spremni" uvede kao službeni pozdrav Hrvatske vojske, a koja je upućena Predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku.

„Ove dvije peticije su skinule maske onima kojima su upućene, ali i široj društvenoj jasnosti, odnosno onima koji su na njih reagirali i zbog toga su za mene izuzetno važne. Ona su potaknule nešto što je važno znat u našem društvu, tko je tko".

Kampanja koja se pokrenula protiv potpisnika ovih peticija

Marko Ljubić rekao je kako mu je kao novinaru bilo zanimljivo vidjeti kampanju koja se pokrenula protiv potpisnika ovih peticija, ali i način na koji je reagirala jasnost, odnosno kontrolirani mediji. „Ako se vratimo 25 godina unazad, jasno je bilo dosta toga.

Jasno je bilo tko je neprijatelj s kim se borimo i kakav je ulog. Imali smo jasno vodstvo i viziju da se ne smije dopustiti da nas nema. Danas 25 godina nakon toga mi se nalazimo u poziciji da imamo potpuno iste probleme, kao ljudi nismo ugroženi, možemo jesti, spavati i hodati, ali nismo slobodni, ne možemo govoriti. Dva udara na potpisnike ovoga pisma su udari na hrvatsku inteligenciju, ali i dio kontinuiranih napada na hrvatske biskupe i crkvu koji su podržali ova pisma.

Jako su ozbiljne Milanovićeve riječi ‘Mi ili oni!

Zašto je važno pokoriti biskupa Košića i akad. Pečarića? Zato što su jedan i drugi stupovi suvremenog hrvatskog identiteta. Nitko osim akad. Pečarića i biskupa Košića nije tako duboko zarezao u bit društvenih odnosa kod nas.

Nama se danas događa nastavak onoga što je 1945. godine pretočeno u politički program. Jako su ozbiljne Milanovićeve riječi koji su neki opisali kao politički folklor ‘Mi ili oni!'.

To su upozoravajuće činjenice koje nam govore odlučnosti jedne strane da iskorijeni i pretvori u poslušnike onu drugu", upozorio je Ljubić.

I danas se slavi pokolj Hrvata u Lici pod zaštitom jakih policijskih snaga

Dr. Josip Stjepandić rekao je kako u Hrvatskoj postoji velik problem s takozvanom partijskom istinom. „Moramo biti svjesni činjenice da je komunizam ostavio pustoš na većini područja društvenog života. Jedna od najgorih laži socijalističke revolucije koju je taj režim ostavio je ona o genocidnosti Hrvata.

Ja sam u tom okružju odrastao i jedan od najgorih primjera, u razdoblju od 45 godina, je Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske, kada se zapravo slavio pokolj Hrvata u Lici. Taj se ‘blagdan' i danas slavi pod zaštitom jakih policijskih snaga. Nije stoga pogrešno reći da su Hrvati u povijesti mogli birali između uloge srpske sluge ili nacionalista tj. ustaša, onih koji nisu pristali biti sluge. Biti ‘pošten Hrvat i intelektualac' mogao je biti onaj koji širi i reproducira komunističke laži bez obzira koliko one bile apsurdne. Taj rat je iza nas više od 70 godina, Domovinski preko 20 godina, a i danas se pitamo kada će se to promijeniti", rekao je dr. Stjepandić te se u nastavku osvrnuo na nedostatak želje u Hrvatskoj da se ustanovi što realnija sliku događaja u Jasenovcu i stvarnom broju žrtava, a o čemu upozorava i Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.

Od 2000. godine u stalnoj borbi za ‘hrvatsku Hrvatsku'

Na kraju okupljenima se obratio i autor akademik Pečarić istaknuvši kako su Hrvati od 2000. godine u stalnoj borbi za ‘hrvatsku Hrvatsku', te kako primjeri od prozivanja predsjednice da se ogradi od pozdrava „Za dom spremni", do pozivanja na kažnjavanje i Marka Perkovića Thompsona i Josipa Šimunića govore u kakvoj se Hrvatskoj danas nalazimo.

Na kraju akad. Pečarić se i zapitao „Hoćemo li ponovo imati ‘hrvatsku Hrvatsku?".

Izvor: Narod.hr