JESTE GA ZABORAVILI? Još se ne zna gdje su bivšem fratru 2,5 milijuna kuna
Istražujući proteklih tjedana zajedničke poslove fra Šime Nimca i države, pokušali smo doznati i što je s 2,5 milijuna kuna, koliko je bilo preostalo nakon što je 9,8 milijuna kuna od prodaje crkvene zemlje u Baškoj Vodi najprije prebacio na svoj račun, a onda u kooperaciji s bankaricom Jasminom Bilonić dao si oduška i kupio, koliko se barem zna, jahtu "Lucky me", luksuzni automobil i zatvorio stara dugovanja prema bankama.
Dvojac Šimac – Bilonić u svibnju prošle godine, i to nakon što su se godinama držali iste priče i inzistirali na svojoj nevinosti, na iznenađenje mnogih, pred sam kraj ponovljenog suđenja promijenio je ploču i pristao na sporazum s Državnim odvjetništvom (DORH), piše Slobodna.
Osim uvjetne kazne od godinu dana zatvora s rokom kušnje od četiri godine u kojemu ne smiju ponoviti djelo, to je značilo obvezu za fratra i bankaricu da u roku od dvije godine Crkvi vrate spiskane milijune, dok se za ova 2,5 milijuna kuna vjerovalo da će se najbrže naći na računu Nadbiskupije splitsko-makarske, odnosno Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Kada smo ovih dana odvjetnika Željka Ćapina, a koji je u pokušaju ovrhe zastupao Crkvu, pitali što je s blokiranim eurima u Partner banci, odnosno je li vraćan njegovoj stranci, dobili smo sljedeći odgovor:
"Novac nije ni na mojemu, ni na računu Župe ili Nadbiskupije, a gdje je, to ćete morati pitati DORH", odnosno Županijsko mdržavno odvjetništvo u Splitu.
I nije nam puno trebalo da neslužbenim kanalima s potonje adrese dođemo do informacije da je tih 2,5 milijuna kuna još uvijek na istome mjestu gdje i proteklih nešto više od 10 godina, znači leži blokiran na računu Jasmine Bilonić u Partner banci. A zašto unatoč presudi nisu vraćeni vlasniku, krivac je – DORH, odnosno njihova žalba na presudu Županijskog suda u Splitu.
Kako je već Slobodna Dalmacija pisala iz pera Vladimira Urukala, Tužiteljstvo u Zagrebu povuklo je iznenađujući potez nešto više od mjesec dana nakon presude i žalilo se na kazne koje su dobili Nimac i Bilonić.
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek bila je nezadovoljna uvjetnim osudama i izrečenom kaznom od godinu dana, ali prije svega odjekom koji je presuda imala u javnosti, pa se u strahu za svoj imidž išla na neki način ograditi od kolega u Splitu.
Informacije govore da je tužiteljica u predmetu Rene Laura sve radila u dogovoru sa svojim prvim pretpostavljenim, splitskim županijskim državnim odvjetnikom Micheleom Squiccimarrom.
Prvi čovjek splitskog tužiteljstva Michelle Squiccimarro žalio se na presudu unatoč dogovoru DORH-a i optuženog dvojca. Glavna državna odvjetnica nije bila zadovoljna nagodbom
Ne želeći ići protiv sebe, Laura nije potpisala kasniju žalbu, već je to, po nalogu Zagreba, odradio njezin šef Squiccimarro. I tako danas imamo situaciju da neosporno ukradeni novac još leži na računu osuđene Jasmine Bilonić i čeka da se o svemu očituje Visoki kazneni sud, odnosno presuda postane pravomoćna.
Posrnula bankarica se, inače, godinama nakon što je razotkrivena i sjela na optuženičku klupu ponašala kao da je novac njezin. To ju je koštalo još jednog sudskog postupka i optužbe za zloupotrebu jer je uhvaćena u raspolaganju blokiranim novcem i ubiranjem nemalih 347 tisuća kuna kamata.
Prethodno, dok je račun uvelike trebao bio u blokadi, s njega je uzela 700 tisuća kuna i stekla status ulagača u dopunski kapital banke. Jasno, imala je pomagače unutar ove novčarske kuće, koji su također završili s optužnicama.
Javna je stvar da mnoge župe u Dalmaciji muku muče s novcem i likvidnošću. Milodara je sve manje, a biskupije i redovi nisu u stanju izdašnije pomoći.
U razgovoru s fra Filipom Budićem, aktualnim župnikom u Baškoj Vodi koji je na službu stigao prije tri godine, shvatili smo da se pomirio s time da novac na račun Župe neće biti vraćen u skoro vrijeme, pa ni ne kuje velike planove u što će ga utrošiti.
Čak bi se, kako nas je upozorio jedan pravni stručnjak upućen u slučaj, moglo dogoditi da fra Šime i bankarica, pogotovo ako im krenu biznisi koje su u međuvremenu pokrenuli, milijune Crkvi vrate prije države i njezinih pravosudnih institucija, kojima su do sada u sličnim slučajevima znale trebati i dobre tri godine za donijeti pravomoćnu presudu.