JEDAN VID SMJEŠTAJA NADMAŠIO HOTELE Srpanj u Makarskoj uspješniji od rekordnog iz 2019. godine

Turistički promet ostvaren tijekom srpnja u Makarskoj dosegnuo je razinu prethodne rekordne sezone 2022. godine, dok je u odnosu na referentnu 2019. ostvaren rast u sve tri promatrane kategorije – turistička noćenja, dolasci i broj turista.

Kako navode iz Turističke zajednice grada (TZ), od 1. do 31. srpnja ove godine u Makarskoj je zabilježeno 81.689 turističkih dolazaka i 469.764 noćenja, što je u odnosu na lanjski srpanj 98,79 posto ostvarenih noćenja i 103,18 posto od ukupnog broja dolazaka gostiju, piše Slobodna Dalmacija.

Iz TZ-a napominju kako spomenute brojke nisu konačne, nego je riječ o preliminarnim rezultatima te bi konačni rezultat kroz daljnje ažuriranje sustava eVisitor trebao biti i nešto bolji.

U odnosu na promet ostvaren u srpnju 2019. godine, u istom ovogodišnjem mjesecu zabilježen je rast broja dolazaka za devet posto i broja ostvarenih noćenja za 0,58 posto. Pod Biokovom su najviše i najduže boravili gosti iz Poljske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Švedske, Ukrajine, Mađarske, Češke, Slovačke, Hrvatske i Norveške.

Pozitivni trendovi znatno su izraženiji sagleda li se ostvareni kumulativni promet od početka godine, pa je u odnosu na prvih sedam mjeseci 2022. godine broj ostvarenih turističkih dolazaka na području Makarske veći za 4,78 posto, a ostvarenih noćenja za 3,4 posto.

Rezultati iz rekordne 2019. godine nadmašeni su za 14,87 posto u kategoriji dolazaka gostiju i 6,09 posto kad su u pitanju noćenja, pa su tako turisti u Makarskoj tijekom prvih sedam ovogodišnjih mjeseci ostvarili 169.519 dolazaka i 873.727 noćenja.

Najveći dio turističkog prometa u prvih sedam mjeseci 2023. ostvaren je u objektima u domaćinstvu, koje slijedi hotelski smještaj, a u odnosu na prošlu godinu, rast ostvarenih noćenja bilježe sve vrsta smještaja osim domaćinstava.

Uz tradicionalno najbrojnije goste iz Poljske, Bosne i Hercegovine i Njemačke, koji su u navedenom razdoblju ostvarili najviše dolazaka i noćenja, najveći dio preostalog prometa ostvaren je s tržišta Švedske, Hrvatske, Ukrajine, Češke, Slovačke, Mađarske i Norveške.