Je li tunel bolje i jeftinije rješenje od Pelješkog mosta?

... - kaže inženjer Rino Jelić, koji zajedno s Boženkom Jelićem, jednim od najboljih statičara u Hrvatskoj, već dulje vrijeme gura projekt povezivanja otoka i kopna podmorskim tunelima, baš kako to rade Danci, Šveđani i Nijemci, piše slobodnadalmacija.hr.

Unatoč tome što su HDZ-ove vlasti u Zadru i Zadarskoj županiji zdušno podržale projekt podvodnih tunela i krenule u izradu studija utjecaja na okoliš, Jelići idejom podmorskog tunela do Pelješca, kojim bi se jug neprekinutom vezom "slijepio" s ostatkom Hrvatske, na neki način kontriraju HDZ-ovoj zamisli izgradnje mosta.

- Nama je jasno da HDZ, a u konačnici i aktualna vlast, zagovaraju gradnju pelješkog mosta jer im do ovoga trenutka bolje rješenje nije bilo ni ponuđeno. No, kada i jedni i drugi spoznaju dobre strane podmorskog povezivanja i loše kad je u pitanju izgradnja nevjerojatno visokog i skupog mosta, sigurno će odabrati naše rješenje - kaže Rino Jelić, menadžer tvrtke "Jelić inženjering" .

Skupa gradnja i održavanje

Njegov otac, poznati arhitekt i statičar Boženko Jelić, ističe da je izgradnja mosta čiji bi glavni stupovi bili visoki i do 230 metara, a dijelom bi prolazili kroz muljevito tlo, skoro pa nemoguća misija.

- To znači dugotrajnu, zahtjevnu i skupu izgradnju, a da bismo stvar približili laicima, gradnja tako visokih stupova bila bi kao da pet nebodera od 13 katova naslažemo jedan na drugi! Zamislite kako bi vjetar divljao tim mostom koji bi trebao biti dug dva kilometra i tri stotine metara, kad bura svako malo zatvara Maslenički most dug tek 315 metara. Zbog velike težine takav se most smatra rizičnim jer se radi i o trusnom području. Zbog velike visine i raspona bit će i nesiguran za budući prolazak većih brodova.

Takvi mostovi traže i velika početna ulaganja. Kasnije je njihovo održavanje, za razliku od podmorskih tunela, iznimno skupo. Kod podmorskih tunela nema vanjskog održavanja, jer se elementi trajno zaštićuju u proizvodnji, pa preostaje tek tehničko održavanje struje i rasvjete - objašnjava Rino Jelić i dodaje da je gradnja podvodnog tunela moguća u našim brodogradilištima koji vape za poslom.

- Kompletan pogon moguće je izraditi u škverovima ili na samom gradilištu uz minimalna ulaganja u odnosu na investiciju. Nakon izgradnje takvog pogona neograničena je daljnja proizvodnja elemenata koji se sastavljaju po principu lego kocaka, što je jednostavno i brzo, a i završna gradnja nije komplicirana.

Njemački podmorski tuneli

Jelić kaže da je EU uvrstio njihov projekt podvodnih tunela u svoje strateške planove za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

- Budemo li gradili podvodni tunel do Pelješca, on neće stvarati nikakav pritisak na tlo, a siguran je i kod najvećih potresa. Dalje, nema nikakvog utjecaja vremenskih neprilika na tunel, pa bi promet stalno bio slobodan, i što je možda najvažnije u cijeloj priči - cijena. Pelješki most stajao bi 300 milijuna eura, a podmorski tunel 78 milijuna eura.

Uz to, treba imati na pameti da nakon završetka radova na mostu, oni koji su ga gradili ostaju bez posla, a kod podvodnog tunela na ovaj bi se projekt samo nastavili nizati drugi. Nakon Pelješca, počelo bi se s radovima prema Korčuli, u Splitsko-dalmatinskoj županiji spojili bi se svi veći otoci: Brač, Hvar, Šolta, Makarsko primorje, cijeli kaštelanski prsten, a u Zadarskoj županiji Zadar, Ugljan, Iž i Dugi otok.

Isto tako, predvidjeli smo i u sjevernoj Dalmaciji spojiti sve veće otoke s kopnom. Osigurao bi se posao za sljedećih dvadeset i više godina. O popratnim ekonomskim efektima spajanja većih otoka s kopnom da i ne govorimo. Turistička bi se sezona produžila možda i na cijelu godinu, što za sobom povlači i poljoprivredu, građevinarstvo, te ostale sektore u gospodarstvu - tvrdi Rino Jelić.

A da ne priča bajke uvjerio se potpisani novinar na nedavnom studijskom putovanju po Litvi, inače, državi prvaku po izvlačenju novca iz kohezijskih fondova EU-a. Litavci tvrde da najbolje prolaze projekti koji su ispred vremena, pa su oni, primjerice, umjesto sportskih dvorana aplicirali za sredstva EU-a s projektom "Snow Arene" u kojoj se može skijati cijelu godinu na umjetnom snijegu, i to u kraju gdje nema ni većih uzvisina, a kamoli planina. U tome i jest vic. EU će podržati projekte budućnosti. Njemačka se gradnjom ovakvih, podmorskih tunela, bori protiv krize, jer njihova gradnja vuče za sobom cijelo gospodarstvo.