IZRUČENJE MOGLO BITI ODOBRENO Županijski sud u Splitu morao je odrediti istražni zatvor Zoranu Galiću

Županijski sud u Splitu prekršio je zakon kada je, odbijajući izručenje zamjenika direktora SIPA-e Zorana Galića, odbio odrediti mu istražni zatvor.

Tako je presudio Vrhovni sud Republike Hrvatske, prihvativši tzv. zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je na pravomoćnu odluku splitskog suda podnio glavni državni odvjetnik RH Ivan Turudić, piše Jutarnji list. Međutim, ova presuda Vrhovnog suda samo je "deklaratorna" i ne može ništa promijeniti, odnosno više se ne može izmijeniti odluka Županijskog suda u Splitu o neodređivanju istražnog zatvora.

"Kako je navedena povreda zakona počinjena u korist okrivljenika, trebalo ju je samo utvrditi, ne dirajući pritom u pravomoćnu odluku...", navodi se na kraju obrazloženja Vrhovnog suda.

Kako je pojašnjeno u presudi Vrhovnog suda, Županijski sud u Splitu je u kolovozu odbio Galićevo izručenje koje je traženo temeljem raspisane međunarodne tjeralice po nalogu Suda Bosne i Hercegovine. Izručenje je traženo radi vođenja kaznenog postupka zbog kaznenog djela zlouporabe položaja ili ovlasti te primanja darova i drugih oblika koristi.

Istovremeno je odlučeno da nema zakonskih osnova za određivanje istražnog zatvora u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, jer je Zoran Galić "kao hrvatski državljanin s prijavljenim prebivalištem u Hrvatskoj neizručen stranoj državi zbog kaznenog progona, jer zbog navedenih okolnosti postoji vjerojatnost da izručenje neće biti odobreno".

Glavni državni odvjetnik RH je u zahtjevu za zaštitu zakonitosti, prema stavu Vrhovnog suda opravdano, istaknuo da je splitski sud ispustio iz vida kako se spomenuti Zakon "primjenjuje kod pružanja međunarodne pravne pomoći u kaznenim stvarima samo ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno".

U konkretnom slučaju na snazi je Ugovor između RH i BiH o izručenju, koji predviđa mogućnost izručenja vlastitih (hrvatskih) državljana radi kaznenog progona za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca. Upravo za ta djela vlasti BiH terete Zorana Galića, pa zaključak splitskih sudaca da njegovo izručenje vjerojatno neće biti odobreno ne stoji.

Unatoč presudi Vrhovnog suda RH, Galićev status za sada neće biti promijenjen, no ova odluka Vrhovnog suda mogla bi značajno utjecati na buduće slučajeve poput onog Zorana Galića – bjegunca od bh. pravosuđa.

Podsjećamo, Zoran Galić je od 9. srpnja ove godine u bijegu u Hrvatskoj. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je 8. kolovoza za njim raspisalo međunarodnu tjeralicu jer se sumnjiči za organizirani kriminal, zlouporabu položaja, primanje dara i krijumčarenje akcizne robe, u što spadaju duhan, alkohol i gorivo.

Tužiteljstvo tereti Galića da je zloupotrijebio položaj kao direktor Granične policije Bosne i Hercegovine, na kojoj je dužnosti bio od 2014. do 2023. godine.

Tek u listopadu, zaključkom Vijeća ministara BiH, razriješen je dužnosti zamjenika direktora SIPA-e.

Slučaj Zorana Galića ukazao je na nesposobnost državnih vlasti da smijene funkcionera koji je pobjegao od zakona BiH, potom na sigurno utočište za sve koji imaju dvojno državljanstvo, ali i na vezu između visokopozicioniranih funkcionera i policijskih službenika s kriminalnim miljeom.