Iz Hrvatske uputili 'Pogled na BiH'

'Pogled na Bosnu i Hercegovinu' naziv je znanstvenoga skupa održanog u subotu kao središnji dio programa '19. Strossmayerovih dana', kulturno-znanstvene manifestacije posvećene liku i djelu đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Skup su organizirali Grad Đakovo i đakovački Katolički bogoslovni fakultet (KBF), održan je u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici i u skladu s epidmiološkim preporukama - dijelom uživo, a dijelom online.

O pogledu na BiH progovoreno kroz tri teme

O pogledu na BiH progovoreno je kroz tri teme - kroz pisma biskupa Strossmayera Franji Račkom, načinu na koji je Mađarska 'gledala' na BiH, te kakva su bila stajališta Srbije u 19. stoljeću glede Bosne i Hercegovine.

U ime Grada Đakova sudionike je pozdravio zamjenik gradonačelnika Robert Francem, rekavši kako se i Strossmayerovi dani drugu godinu zaredom održavaju u izazovnoj epidemiološkoj situaciji koja se premošćuje i uz digitalne tehnologije, pa tako ima i multimedijalnu dimenziju, objavila je Hina. 

"Time ova manifestacija zadržava svoj kontinuitet, epidemiji usprkos. Nakon 19 godina, Strossmayerovi dani i dalje moraju zadržati vrijednost i kvalitetu, nasljeđujući sve ono što je biskup Strossmayer u svom crkvenom, te političkom i društvenom radu vidio ključnim", istaknuo je Francem.

Dekan KBF-a u Đakovu prof. dr. Vladimir Dugalić, uz pozdravnu riječ, osvrnuo se i na 19. stoljeće i vrijeme aneksije BiH te uspostavu Vrhbosanske nadbiskupije, rekavši kako su tadašnja pitanja vezana za tu zemlju aktualna i danas.

"Možemo vidjeti da su i Crkva i politika tražile kako vratiti redoviti život nakon turskoga vremena u BiH, a zanimljiva su tri aspekta - gledište biskupa Strossmayear, mađarske i srbijanske, te kako polučiti pouke za danas", rekao je Dugalić.

Jer, istaknuo je, "mislim da mogu slobodno reći da ni danas, 150 godina od tih događaja, nemamo konačno rješenje za BiH". Odnosno, rekao je, imamo tri konstitutivna naroda, dva entiteta, Daytonski sporazum ne provodi se u cijelosti, mnoge institucije nisu zaživjele i ne funkcioniraju.

"I nakon 150 godina međunarodna zajednica muči se kako uspostaviti redoviti život jedne državne, odnosno BiH", ocijenio je dekan Dugalić.

O Strossmaerovim pismima Račkom izlagali su Grgo Grbešić i Ivan Zubac, Petar Vrankić govorio je o BiH u političkim planovima Srbije, dok je Eldina Lovaš priredila temu 'BiH u svjetlu mađarske politike u drugoj polovici 19. stoljeća'.