In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri u Dubrovniku...
Film je napravljen u produkciji Laudata i traje 60 minuta. Središnja mu je tema ubojstvo 66 hercegovačkih franjevaca za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća. Oni su žrtve jugokomunističko-partizanskih zločina.
Kada su jugokomunističko-partizanske snage zauzele područja koja su bila pod vlasti NDH, slijedila je krvava odmazda nad duhovnim pastirima i hrvatskim pukom. Za pokolj je bila zadužena posebna postrojba koja je izravno odgovarala vrhovnom komandantu NOV-a Josipu Brozu Titu. Jugokomunističko-partizanske snage, koje su ulazile u sela s hrvatskim katoličkim pučanstvom, imale su popise viđenijih ljudi koji im se nisu željeli priključiti i koje je trebalo likvidirati. Popise su sastavili članovi partijskih ćelija tih mjesta. Kako bi zataškali zločine, egzekutori su tijela svojih žrtava bacali u jame i škrape diljem Hrvatske i BiH. Svjedoci su u strahu od odmazde o svemu morali šutjeti.
Završetkom Drugog svjetskog rata ubijanje je preraslo u progone preživjelih. Crkveni su poglavari s velikim brojem svećenstva, početkom pedesetih godina prošloga stoljeća, zbog montiranih sudskih procesa završavali po jugokomunističkim tamnicama u kojima su služili dugogodišnje kazne. Zbog toga je Crkva u Hrvata bila obezglavljena. Tada je i svjetski poznata žrtva jugokomunističkog progona, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, robijao u zloglasnoj Lepoglavi, a mostarski biskup Petar Čule u Zenici.
O zločinima se prvi put šaptalo sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Glasnije se govorilo tek raspadom komunističke Jugoslavije. Puno je vremena prošlo dok se nakon kraha totalitarističko-komunističke ideologije zločini nisu počeli istraživati zahvaljujući svjedocima tih strašnih događaja. Samo u Širokom Brijegu i okolici otkriveno je 135 masovnih i pojedinačnih grobnih mjesta, a taj postupak je i dalje u tijeku. Do sada je ekshumirano tek 135 tijela iz 10-ak grobišta. Mučan je to i spor postupak s puno zaprjeka.
Krajnji je cilj dokumentarnog filma »In odium fidei - Iz mržnje prema vjeri« glasno progovoriti o jednom vremenu. Istina o tom vremenu je uljudbeno i ćudoredno pitanje bez kojeg se ne može razvijati niti jedno demokratsko društvo, pa tako ni suvremeno društvo država nasljednica nastalih raspadom Jugoslavije a koje i danas guše beskompromisni nasljednici totalitarističko-komunističke ideologije. Među njihovim (sve glasnijim) žrtvama je i europska Hrvatska.