Hrvatske banke pobijedile Ljubljansku banku na sudu

Hrvatska, Ljubljanska banka, Zagreb, diplomatska nota, Slovenija, Ljubljanska banka, hrvatske banke, presuda, Zagrebačka banka, nova kriza, Zagreb, Ljubljana, Veliko vijeće ECHR-a , Ljubljanska banka, štediše, Europski suda za ljudska prava, Europski sud

NOVA KRIZA U ODNOSIMA ZAGREBA I LJUBLJANE
Nakon lanjskog potpisivanja memoranduma u Mokricama, riječ je o prvim presudama pred hrvatskim sudovima - pred kojima se vodi ukupno 27 takvih postupaka - u kojima je presuđeno, doduše nepravomoćno, u korist tužitelja, a na štetu slovenskih banaka, koje su u vlasništvu slovenske države. Prema jučerašnjim presudama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Ljubljanska banka u oba je slučaja proglašena odgovornom za povrat štednje i kamata, uz obvezu plaćanja sudskih troškova. Riječ je o tzv. prenesenoj štednji, koju su štediše Ljubljanske banke prenijeli na hrvatske banke, na teret hrvatskog proračuna, dok su hrvatske banke za navedene iznose, u ime države, tužile Ljubljansku i Novu ljubljansku banku. Ukupno je tako iz Ljubljanske banke na hrvatske banke "preneseno" 278 milijuna eura, bez kamata. U prvoj tužbi Privredne banke riječ je o iznosu od oko 220 tisuća eura, odnosno o protuvrijednosti od 484 tisuća nekadašnjih nizozemskih guldena s kamatama od 1992. godine i sudskim troškovima iznad 688 tisuća kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U tužbi Zagrebačke banke pak riječ je o osjetno višem iznosu.

Kako bi izbjegle ovakav rasplet pred hrvatskim sudovima, vlasti u Ljubljani prošle su godine i u posljednji trenutak blokirale Hrvatsku, pred sam ulazak Hrvatske u EU - i to četvrti put u posljednjih nekoliko godina - uvjetujući ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora povlačenjem hrvatskih tužbi protiv slovenskih banaka. Slovenija je hrvatske tužbe pod svaku cijenu željela stopirati prije ulaska Hrvatske u EU, jer je znala da će poslije ulaska i sama morati provoditi odluke hrvatskih sudova. Spor je naoko riješen memorandumom što su ga lani pred ulazak Hrvatske u EU u Mokricama potpisali premijeri Zoran Milanović i Janez Janša, no procesi protiv slovenskih banaka pred hrvatskim sudovima ipak su nastavljeni, jer se dvije strane ne mogu dogovoriti oko tumačenja sadržaja memoranduma: dok Slovenija traži prekid sudskih sporova, Hrvatska pristaje samo na privremeni zastoj.

glas-slavonije.hr