Hrvatska će zatražiti sve popise optuženih branitelja

Na uhićenje Osječanina Zdravka Hlobika (54), kojeg su srpske vlasti zamijenile za hrvatskog branitelja istog imena i prezimena, ali iz Jelisavca, stigle su brojne reakcije, a jednu od najoštrijih kritika Srbiji uputio je tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
- Ovakvo ponašanje, ovakvo zastrašivanje, ovakve provokacije više nećemo trpjeti. I na ovaj način Srbija nikada neće u Europsku uniju. Hrvatska je spremna na protumjere - kazao je ministar Kovač i zatražio od Srbije da dostavi popis svih hrvatskih branitelja koji su u Srbiji osumnjičeni ili optuženi i zbog kojih je u Srbiji raspisana tjeralica ili kojima je u toj zemlji suđeno u odsutnosti.
Ispitivanje u Somboru
Zakonom o univerzalnoj jurisdikciji Srbija si je uzela za pravo osuditi svakog hrvatskog branitelja, a duge kolone vozila koje danima čekaju na ulazu u tu državu na graničnim prijelazima kazuju da srpske vlasti svakog hrvatskog građanina dobrano provjeravaju kada ulazi u njihovu zemlju. Srećom za Zdravka Hlobika iz Jelisavca, njegov imenjak iz Osijeka pušten je kući, no hrvatski branitelj bio bi uhićen i dugo godina zatvoren u srpskom zatvoru jer ga ondje terete zbog terorizma, odnosno da je kao pripadnik tzv. somborske skupine namjeravao 1992. godine minirati batinski most. Većina skupine uhićena je i razmijenjena 1994. godine, no razmijenjeni hrvatski branitelji sada se boje da bi ponovno mogli završiti u srpskim zatvorima.
Žrtva zamjene identiteta, uhićeni Osječanin Zdravko Hlobik, inače djelatnik HŽ-a, ispričao nam je što se događalo u Srbiji nakon njegova uhićenja.
- Dosta dugo držali su me na granici u Bogojevu, pa iako nisam znao što se događa, mozak mi je radio sto na sat. Palo mi je na pamet da odglumim da mi nije dobro, pa već kada su mi stavili lisice na ruke i ugurali me u policijski automobil koji me odvezao u Sombor, počeo sam teško disati. Na sud u Somboru odveli su me na treći kat i tu sam još više "pirio". Sutkinja me pitala je li mi dobro, a ja sam rekao da je. Nije se složila sa mnom, ali me ipak počela ispitivati - jesam li ja taj i taj - a ja sam joj rekao kako nisam iz Jelisavca. Onda me je poslala na Hitnu pomoć - priča Osječanin. Dodaje da, kada se nakon sat i pol vremena vratio s Hitne, sutkinja više nije bila tako oštra.
- Ispitivala me dalje jesam li ja taj i taj, a ja sam govorio da nisam. Zazvonio mi je mobitel i rekla mi je da se javim, što me jako iznenadilo. Koji sudac bi mi rekao da se javim?! No, tada je i njoj zazvonio telefon, pa je poslala mene i odvjetnika, kojeg su mi odredili po službenoj dužnosti, izvan prostorije. Kada nas je pozvala natrag, rekla je da ne zna što da radi sa mnom. Želim li ostati u pritvoru 30 dana ili da mi odredi sigurnosnu mjeru da ne smijem napustiti Sombor. Naravno da sam prihvatio da ostanem na slobodi - priča Hlobik.
Komplicirana situacija
Veliki problem u ionako kompliciranoj situaciji za Osječanina bio je to što nije znao kome se obratiti i koga pozvati u pomoć.
- Niti su mi to rekli na granici, niti mi je rekla sutkinja u Somboru, no odvjetnik je spomenuo konzulat pa su krenula zivkanja. Nakon što me sutkinja pustila, prijatelj koji je bio sa mnom i ja otišli smo i šetali se po Somboru. Onda sam se čuo s konzulom i otišli smo zajedno ujutro na sud oko 10 sati - priča dalje Osječanin. Kada je došao na somborski Viši sud, rješenje da može slobodno otići već je bilo napisano.
- Pitao sam sutkinju mogu li što reći i dopustila mi je. Rekao sam joj da sam i ja bio na batinskom mostu. Žena, odvjetnik i konzul su problijedili i oko pola minute je bio tajac. Onda sam se nasmijao i dodao da sam bio na mostu u Batini, ali u nekim drugim okolnostima, pa su se i oni nasmijali i odahnuli - ispričao je 54-godišnjak koji navodi da se nije pretjerano uplašio, no ipak misli da više neće ići u Srbiju, a vjerojatno ni u druge zemlje da ga ne bi opet pogreškom uhitili pa da ne završi u beogradskom zatvoru.
Uhićenje hrvatskog državljanina osudili su i čelnici hrvatskih političkih stranaka, među ostalima HSP, potom stranka Desno Ante Đapića te predsjednik HDZ-a.
- Tražit ćemo izmjenu zakona koji imaju (Srbija) o procesuiranju ratnih zločina, zaštitit ćemo pravnu sigurnost hrvatskih branitelja - rekao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

U TRINAEST GODINA ABOLIRANA 21.641 OSOBA

Prema podatcima koje su vojni sudovi, županijski sudovi i županijska državna odvjetništva dostavljali Ministarstvu pravosuđa u vremenu primjene sva tri zakona o općem oprostu od 26. rujna 1992. do kraja prosinca 2005., opći oprost dobila je 21.641 osoba. Najveći broj oprosta - 13.575, odnosio se na hrvatsko Podunavlje. Na temelju zakona opći oprost odnosi se na kaznena djela počinjena u vremenu od 17. kolovoza 1990. kao početka oružane pobune u RH do 23. kolovoza 1996. Za razliku od prijašnjih zakona o općem oprostu, ovim zakonom dan je opći oprost ne samo za oslobođenje od kaznenog progona i kaznenog postupka već su općim oprostom bile obuhvaćene i osobe koje su bile lišene slobode i nalazile su se na izdržavanju kazne ili u pritvoru ili su trebale nastupiti već pravomoćno izrečene kazne.

glas-slavonije.hr