Hrvatska: Briga o Hrvatima izvan RH posao je cijele države

'Imao sam puno upita što će biti sa zakonom, s Uredom za Hrvate izvan Hrvatske, što će biti s Hrvatima izvan RH sada kada je SDP došao na vlast. Ništa im se loše neće dogoditi, može se dogoditi samo isto ili bolje', poručio je Ivo Jelušić u ime SDP-a.

Istaknuo je kako kod dijela hrvatskih ljudi postoje neutemeljene dvojbe i bezrazložni strahovi da SDP neće zastupati interese iseljene Hrvatske te Hrvata u BiH, naglasivši da će njegova stranka, ali i cijela vlada činiti sve što je potrebno u skrbi o hrvatskim državljanima izvan domovine.

'Briga o Hrvatima izvan Hrvatske nije posao samo jedne političke opcije ili stranke, nego cijele države', poručio je Jelušić. Ivan Šuker je, pak, u HDZ-ovo ime naglasio kako će se Hrvatima izvan Hrvatske najbolje pomoći ako 'prestanu biti tema za potkusurivanje'.

Raspravu je iskoristio kako bi SDP prozvao da je svoju brigu prema Hrvatima izvan domovine pokazivao i kada je kod dosadašnjih donošenja proračuna često tražio smanjenje novca koji Hrvatska izdvaja za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske.

Za razliku od SDP-a, HDZ je, naglasio je, uvijek inzistirao na skrbi hrvatske države o tim ljudima, pa je tako izgradnjom sveučilišnog kampusa u Mostaru, kao jednim od ključnih projekata za opstanak Hrvata iz BiH, želio poslati poruku kako mu je cilj stvarati novo okruženje.

'No, to je bila politika samo jedne političke stranke', poručio je Šuker, koji je SDP prozvao i da je donošenje ustavnih promjena 2010. uvjetovao smanjenjem broja saborskih zastupnika iz dijaspore s pet na tri.

Poruka o nejedinstvu u Hrvatskom saboru

Ivica Mandić  iz HNS  naglasio je da Hrvatska ima moralnu i ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske, o čemu bi sve parlamentarne stranke, istaknuo je, trebale imati jedinstven stav. U suprotnom bi se, po njegovom mišljenju, slala poruka o nejedinstvu u Hrvatskom saboru.

Naglasio je kako je dužnost hrvatski vanjske politike da u bilateralnim odnosima s državama u kojima žive Hrvati traže identična prava za njih kao što to imaju pripadnici njihovog naroda u Hrvatskoj. Na takvom bi 'reciprocitetu', po mišljenju Bore Grubišića (HDSSB), trebalo insistirati posebno sa Srbijom i Crnom Gorom.

'Ubi Srbina' na stadionima

SDP i HNS upitao je 'čemu ta uvjeravanja' njihovih predstavnika da nova vlada neće uskraćivati prava Hrvata izvan Hrvatske, zamjerivši SDP-u i HDZ-u što su prije dvije godine broj zastupnika koji zastupaju prava Hrvata izvan RH sveli s pet na tri. Nedžad Hodžić je u ime Kluba nacionalnih manjina izrazio zadovoljstvo što Hrvatska ima ovakav zakon "i zavidimo Hrvatima izvan Republike Hrvatske jer mi (pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj) u svojim matičnim zemljama nemamo takva prava.

Da bi se taj zakon i provodio, a u hrvatskom društvu ravnopravno živjeli svi građani bez obzira na nacionalnost, nužno je, naglasio je, reagirati na svako ponašanje koje narušava prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj.  Hrvatsko se društvo, dodao je Hodžić, u tom smislu treba zapitati je li svojim nereagiranjem ili zatvaranjem oči na, primjerice, uzvike na stadionima poput 'Ubi Srbina', dijelom i odgovorno za nedavne huliganske napade na hrvatske navijače u Novom Sadu.

(Hina)