Hrvati godišnje donesu u domovinu oko 8,5 milijardi kuna u gotovini

U obrazloženju proračuna Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Vlada je navela kako se na sredstva namijenjena Hrvatima izvan Hrvatske ne smije gledati kao na trošak jer Hrvati koji žive izvan Hrvatske, iz inozemstva u Hrvatsku doznačuju 8,5 milijardi kuna godišnje, preko računa, te najmanje isti iznos stiže u gotovini. Pri tome se Vlada u dokumentu Obrazloženja prijedloga financijskih planova korisnika u kojem ističe te brojke poziva na podatke Hrvatske narodne banke. Prema tom Vladinom tumačenju Hrvati iz inozemstva u domovinu godišnje preko računa i u gotovini donesu najmanje 17 milijardi kuna, što je najmanja pet posto BDP-a.
Razne doznake
Međutim, službeni podaci HNB-a po tom pitanju nešto su drukčiji.

U njihovom posljednjem Biltenu jedini podatak iz kojeg se mogu izvlačiti informacije o doznakama iz inozemstva je onaj o sekundarnom dohotku i prema njemu su te službene uplate na račune domaćih fizičkih osoba već u prošloj godini bile 2,07 milijardi eura, odnosno najmanje 15,5 milijardi kuna, što je gotovo dvostruko više od podatka koji se spominje u Vladinom dokumentu.

Ta stavka iz statistike HNB-a obuhvaća mirovine, radničke doznake, poklone i pomoći te, kako se navodi, ostale priljeve sličnog karaktera koji u najvećem dijelu odgovaraju uplatama fizičkih osoba nerezidenata prema fizičkim osobama rezidentima.

Iako je upitno može li se onda vjerovati u neslužbenu procjenu koju navodi Vlada o 8,5 milijardi kuna koje Hrvati iz inozemstva donesu u gotovini, odnosno ako je taj iznos doista 8,5 milijardi kuna, to onda znači da po različitim osnovama naši građani iz inozemstva uplate ili donesu 24 milijarde kuna, što je više od sedam posto BDP-a godišnje. Iznos je to koji država godišnje isplati svim zaposlenim u javnom sektoru, izuzev zdravstva. Statistika HNB-a otkriva još jednu zanimljivost a to je da se od 2012. godine, koja je prethodila godini ulaska Hrvatske u EU, iznos službenih doznaka povećao za gotovo pola milijarde eura, odnosno da je narastao za gotovo 20 posto. Inače, proračun Ureda za Hrvate izvan Hravtske narastao je sa 50 na 60 milijuna kuna.

Manje predsjednici
No, još zanimljivosti nudi Vladin prijedlog proračuna, pa tako i dokument kojim se detaljno obrazlažu planovi korisnika. On pokazuje da će u 2017. godini i Sabor i Vlada potrošiti više novca nego u ovoj godini, dok će svoje troškove srezati i to za oko dva posto Ured predsjednice Republike. Isti će se trend nastaviti i u 2018. i 2019. godini.

Tako je proračun Ureda predsjednice u sljedećoj godini 37,3 milijuna kuna, dok će u 2018. godini pasti na 35 milijuna kuna. Otprilike isti proračun Kolinda Grabar-Kitarović imat će i u 2019. godini.

Troškovi Vlade u sljedećoj se godini penju 27 milijuna kuna, što je čak 16 posto više nego u ovoj godini, a 30 posto više nego u posljednjoj godini mandata Zorana Milanovića.

Raste i proračun uredu premijera Andreja Plenkovića i to sa 8,48 milijuna kuna iz ove godine na 12,57 milijuna kuna, što je rast od 50 posto u odnosu na prethodne godine. Od tog povećanja, prema podacima iz proračuna, tek će oko milijun kuna doći iz EU fondova.

Proračun Sabora povećava se za devet posto sa 131 na 149 milijuna kuna i oko 140 milijuna kuna držat će se i u 2018. i 2019. godini.

Hina