HGSS O AKCIJAMA 'Počnemo nekoga tražiti, a onda dobijemo dojavu da se osoba nalazi u restoranu i uživa u večeri'

Jadran Kapović, informatičar i analitičar u HGSS-u otkrio je što će spašavatelji najviše pamtiti nakon ljetne sezone.

''Generalno, u ljetnom periodu dogodi se 200 do 250 akcija, spasimo nešto više ljudi od toga, otprilike 300. Ne možemo govoriti o povećanom broju ili bitnoj razlici u odnosu na prošle sezone. Ljudi se najčešće izgube u planini odnosno ne pripreme se dovoljno za izlet na nepoznatom terenu. Primijetili smo da su česte i situacije u kojima ljudi ne ponesu dovoljno vode. Te dvije stvari u kombinaciji mogu biti i fatalne, no nismo imali povećan broj takvih situacija'', rekao je Jadran Kapović za Dnevnik.hr.

Prokomentirao je i razliku između akcija spašavanja na obali i na kontinentu: ''S obzirom na to da više turista odnosno stranih državljana boravi na obali, češće su penjačke akcije ili klasične planinarske akcije u kojima se netko ozlijedi. Na kontinentu češće su potražne akcije, iziskuju više vremena, ljudi i opreme'', govori.

''U ljetnim mjesecima veći je broj turista pa je tako i rizik od potencijalnih ozljeda i akcija veći, ali na kraju godine razlika u odnosu na hrvatske državljane kojima je potrebna naša pomoć je svega 15 posto.''

S planinarenjem više problema imaju muškarci, rekao je i objasnio: ''Generalno, skloniji su izlagati se rizičnijim situacijama. U statistici 65 do 70 posto akcija je zbog muškaraca, a 30 posto zbog žena.''

Malo toga ih može iznenaditi

Izdvojio je i neke bizarne situacije: ''Počnemo nekoga tražiti, a na kraju dobijemo dojavu da se ta osoba nalazi u restoranu i uživa u večeri, dok ju naši traže po terenu. Ali u 75 godina koliko već spašavamo, malo nas toga može iznenaditi.''

U srijedu se obilježava Međunarodni dan gorskih spašavatelja povodom čega će pripadnici HGSS-a pokazati prikladne vježbe na Paklenici.