General Glasnović: Treba mi kratka geneza priče, kako su ove gulikože ogulile narod

... održana je 26.01.2017. godine u prostorijama Knjižnice Bogdan Ogrizović. Tribini su, uz već najavljene govornike Gordana Kolega, Nada Landeka, Neno Koljaja, Drago Raspudić, nazočili i saborski zastupnik general Željko Glasnović, saborski zastupnik Marin Škibola, Marek Mikuš, poslijedoktorand na Institutu Max Planck za socijalnu antropologiju u Halle-u u Njemačkoj koji u Zagrebu trenutno provodi terenski dio istraživačkog projekta "Dugovi kućanstava u Hrvatskoj poslije kreditnog buma", te oštećenici RBA zadruga i kreditnih ureda, ali i ovršenika čije ovrhe na nekretninama i računima nisu povezane sa ovim lihvarskim organizacijama.

„Treba mi kratka geneza ove priče, o tome kako su ove gulikože ogulili narod. Hrvatska je pravna kaljuža, kakav to zakon ovdje vlada? U Mađarskoj su takvi ugovori proglašeni ništetnim, nevaljalim, a ovdje ne može. Kakvo je to pravna stečevina europske unije, kako ne može, a tamo može?" - naglasio je general Željko Glasnović.

"Bandu lopovsku moramo natjerati da sude po zakonu", a to nećemo moći ovako, razmjenjujući mišljenja. "Moramo svi na ulice, i to ne samo desetak ljudi koliko ih inače dođe, nego stotine, tek onda će se početi nešto rješavati." - rekao je predsjednik Udruge za pomoć i zaštitu žrtvama pravosuđa Veronika Vere - Drago Raspudić

„Već sam pokretao ovu temu u Saboru, pokušao sam rješavati i preko Mosta, postavio sam nekoliko puta aktualno pitanje na tu temu, a isto pitanje sam postavio Šprlji i Vojkoviću, ali nisam dobio odgovor" - rekao je saborski zastupnik Marin Škibola na Tribini „Zločinci i lihvari pravomoćno osuđeni ili su kazneno gonjeni, probleme ovršenih i opljačkanih nitko ne rješava!"

„Šprlje je rekao da za provedbu ovrha i deložacija postoji pokriće u zakonu i da te austrijske zadruge nisu u globalu ilegalne. Možda će se on jednom, ubuduće, i izjasniti u nekom drugom smislu, ali vremena za čekanje nema, oštećenici ne mogu više čekati. Ja radim koliko mogu, neprekidno postavljam pitanja, koristim sve alate koji su mi na raspolaganju, no mi zastupnici možemo postavljati pitanja i predlagati, ali stvar je vlasti hoće li riješiti to pitanje ili neće."

„Za rješavanje su glavni MOST I HDZ, bez njih će jako teško biti riješiti to pitanje" - izjavio je Škibola a nakon toga predložio da mu prisutni postavljaju pitanja ako ih nešto zanima.

Hrvatski branitelj Zvonko Sinković koji je prije sedam godina ostao bez kuće koju su mu oteli, a uz to su mu i računi blokirani bjanko zadužnicom od 500.000,00 kn, objasnio je što je glavni problem sa tzv. kreditnim uredima. „Mi smo u situaciji da je donešena pravomoćna presuda kojim su ljudi iz tih kreditnih ureda proglašeni krivima, ali presude su nedorečene. Što je sa deblokadom naših računa, sa brisanjem tereta u zemljišnim knjigama, povratom otete imovine koju su već prenijeli na svoje ime? U presudi su se pozvali na zakonske odredbe kojim je propisano da nitko ne može zadržati imovinsku korist stečenu kaznenim djelom, ali nisu im oduzeli imovinsku korist presudom. Računi su nam blokirani od strane tvrtki od kojih većina njih više ne postoji jer su brisane iz sudskog registra, i to iznosima od 500.000 - 1.000.000 kn plus kamate. Kud taj novac ide, tko će donijeti odluku da nas se deblokira kad sud ne možemo voditi sa nepostojećim pravnim osobama, a FINA odbija postupiti po pravomoćnim presudama Županijskog suda jer u njima ne piše ništa o deblokadi? niže se pitanje za pitanjem.

I Gordana Kolega komentirala je pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom su osuđeni lihvari iz tzv. kreditnih ureda. Njen problem gotovo je identičan, uz razliku što je ona ishodila pravomoćnu presudu, kojim su ugovori o kreditu sklopljeni sa kreditnim uredom Zapadni način d.o.o. ništetni, ali sud svjedno odbija brisati hipoteku u zemljišnim knjigama. Uz to, ni pravomoćna presuda kojom su lihvari osuđeni ne pomaže rješenju problema.

Nada Landeka istaknula je pitanje odgovornosti trgovačkih sudova koji su registrirali tvrtke koje su sudjelovale u tom lihvarenju, između ostalog i za kreditno poslovanje, iako su financijski poslovi i kreditno poslovanje regulirani Zakonom o kreditnim institucijama. Tzv. kreditni uredi nisu i ne ispunjavaju uvjete propisane zakonom.

„Nije problem oštećenika samo ugašene tvrtke koje su se bavile kreditnim poslovanjem, i nedorečene presude kojom nisu riješeni problemi ovršenih i blokiranih, već je problem i to, što takvi isti kreditni uredi i danas posluju posvuda, oglašavaju se nudeći kredite za zatvaranja blokada po računima, i ne traže kreditnu sposobnost, jer blokirani niti nemaju kreditnu sposobnost, osim ako ponude eventualno preostalu imovinu. U Švicarskoj je zakonom zabranjeno agresivno reklamiranje kredita i kreditiranje u jednom danu koje onemogućuje provjeru kreditne sposobnosti i dovođenje ljudi u zabludu mišljenjem da će kreditom riješiti probleme. Takvo ponašanje je švicarskim zakonom kažnjivo visokim novčanim kaznama i zatvorskom kaznom, dok se u Hrvatskoj oglasi „brzi krediti" nalaze na svakom stupu i tramvajskoj stanici. Rad ureda koji posreduju u kreditiranju treba regulirati Zakonom o potrošačkom kreditiranju, a one koji i danas isplaćuju gotovinu u uredima predstavljajući se kao kreditni uredi i koji još uvijek rade nezakonito treba sankcionirati i zatvoriti, to je vrlo jednostavno!" rekla je Landeka.

Novinar Ivica Grčar upitao je zastupnika Škibolu zna li koliko je ovrha na nekretninama bilo na području Zagreba tijekom 2016. godine.

„Do 11. mjeseca 2016. godine na području grada Zagreba bilo je 8.400 ovrha na nekretninama pokrenutih iz raznih razloga, ne samo RBA. To su teme o kojima se u Saboru ne raspravlja. Šprlje i Bošnjaković su skrivali taj podatak u javnosti govoreći o 40-tak tajnih ovrha.

Uz to, Hrvatska je članica Europske Unije i ovršni sudac može po europskim zakonima pokrenuti postupak preispitivanja pred europskim sudovima. Praksa europskih sudova je da ako je ovrha pokrenuta temeljem pravomoćnog rješenja nekog drugog suda onda se ono uopće ne preispituje a takva praksa hrvatskih sudova je u koliziji sa europskim zakonima.

Vi se borite protiv institucija RH i morate znati da je Republika Hrvatska protiv vas. Vi ste s jedne strane, a Država je s druge strane" - rekao je Grčar koji godinama istražuje i prati upravo rad sudaca i sudova.

2017-01-26 11.09.52Koljaja je predočio dokument FMA upućen Tužiteljstvu Republike Austrije u kojem „ljubazno mole da se pokrene kazneni postupak protiv Raiffaisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg".

"Oni su obični kriminalci, i glavni razlog zašto nećete ništa ćuti o problemu Raiffeisen zadruga, je ova kaznena prijava predana u lipnju 2016. godine DORH-u i USKOK-u a na kojoj se nalazi i 186 imena. Radi ušutkavanja dižu privatne kaznene tužbe, progone novinare, hrvatske branitelje, a na sudove ne dolaze. Kad su podigli tužbu protiv mene objavili su na dvije stranice u Večernjaku tekst kako su me tužili zbog klevete, a tužba im je odbačena bez vođenja postupka, no o tome nisu rekli niti riječi. Novinarku Helenu Krmpotić maltretiraju tužbama, iako ne dolaze na sudske rasprave, samo se silno trude ometati ju u njezinom poslu, a tužili su i druge, a na sudu ne možete doživjeti da se sa njima suočite.

Hrvatska narodna banka nema odgovore na pitanja koja smo postavljali više puta, a ako koje od nadležnih ministarstva pitate, oni prebacuju lopticu jedni na druge, odlični su sportaši. Šprlje kaže da to nije njegova domena, a ako pitate nekog drugog, odgovore vam isto.

Ministarstvo financija isto ne može samo rješavati problem, u cijeli slučaj mora se uključiti i DORH, oni nam još duguju neke odgovore, a ako odgovore ne znaju, onda su po zakonu dužni uputiti podnositelja prijave da podigne optužni prijedlog i predloži istražne radnje. DORH to još nije učinio. Dok nismo objavili popis tajnih računa svi su govorili da se radi o kriminalu, i Milanović, i Linić, i Lalovac, pa čak i Orsat Miljenić. Govorili su da je to kriminal i iz Brusselsa, a nakon objave tajnog popisa - šutnja, muk.

Predlažemo da zastupnik Marin Škibola u Saboru postavi pitanje koliko su te austrijske zadruge platile poreza na dobit na 300.000.000 eur-a plasiranog novca u Hrvatskoj, ali i na nekretnine koje su stekli u Hrvatskoj u ovršnim postupcima.

Od prošle godine oštećenici su prepušteni sami sebi. Niti ih štiti zakon, niti vlast.

Predstavnici austrijskih zadruga i danas imaju sastanak u Zagrebu, nude reprograme, zastrašuju dužnike, koji ne osporavaju dug, ali traže normalne i ljudske uvjete povrata duga, a predstavnici austrijskih zadruga im govore: „Hoćete li proći kao Mirko Dukić, kao Koljaja, kao Alagić?" plaše ljude i ucjenjuju ih.

U velikim problemima su i ljudi koji stanuju u nekretninama koje su već prenešene u vlasništvo RBA zadruga. Osim duga po kreditu, oni su prisiljeni plaćati i najam za stanovanje u nekretninama koje su im otete, a tim ljudima svakodnevno dolaze na vrata ili ih nazivaju, uznemirujući ih. - rekao je predstavnik oštećenika RBA zadruga Neno Koljaja.

Mirko Dukić objasnio je da iz tog dužničkog ropstva nema izlaza. „Meni su uzeli stan, izbacili su obitelj i mene na ulicu, a iznos koji od mene potražuju nije se smanjio ni za jedan eur. I dalje sam jednako dužan, plus još gomilu troškova koje su mi obračunali zbog prisilnog iseljenja i provedbe ovrhe."

Gordana Kolega istaknula je da je bitka sa ovrhovoditeljima teška i neizvjesna bitka.

„Mi nemamo problem sa kreditnim uredima ni sa RBA zadrugama ni samo sa sucima, već imamo problem sa svima. Suci su direktno poticani da vam uzmu sve što imate. U Hrvatskoj je uveden paralelni sustav. Imate FINU koja nije državna nego privatna tvrtka, uzima vam novac kad hoće i kako hoće, kad god im se prohtije, i sve to bez ikakvog nadzora i odgovornosti. U sprezi su politika, advokatura, sudstvo. Najveći je problem uzrok, a ne posljedica, a o uzročno-posljedičnoj vezi nitko ne govori. U Hrvatskoj je rad potplaćen a često i neplaćen. Ljudi su u takvoj situaciji da jedva preživljavaju jer imaju mala i nedovoljna primanja. Ja npr. živim od 1.800 kn, u tom tzv. kreditnom uredu posudila sam 40.000,00 kn, živim u turističkom mjestu, htjela sam urediti kuću da je mogu ponuditi turistima, za to sam dala kuću pod hipoteku vrijednosti 200.000 eur-a, a sada imam pravomoćnu presudu kojom je lihvarski ugovor poništen, a hipoteku ne mogu brisati, što je živi dokaz da sustav uopće ne funkcionira.

I gosp. Bakran, oštećenik RBA zadruga svjedoči da sustav ne funkcionira. Hipoteku upisuju na cjelokupnu imovinu, na sve što imate. „Meni je rečeno da će samo kuća biti zalog, a sjeli su mi hipotekom na sve, na dvije kuće na moru, na obiteljsku kuću, na zemlju. Uspio sam prijedlogom za odgodu ovrhe, a FINA nije željela odgoditi ovrhu na temelju tog sudskog rješenja."

„Bi li ovako jednako, kao te austrijske zadruge mogla neka hrvatska tvrtka poslovati u Austriji?" pitala je Božica Dugan, podpredsjednica Udruge za pomoć i zaštitu žrvama pravosuđa Veronika Vere. U Hrvatskoj se novac plijeni po nalogu odvjetnika i ide na njegov račun, a nalog za zapljenu sredstava dostavio je u FINU u 15,10 minuta. Sredstva su sa računa ovršenika skinuta i prenešena na račun odvjetnika isti taj dan ujutro u 8,10? Znači, za njega FINA radi i poslije radnog vremena i unatrag?

I Branko Hleb, iz Varaždina misli kako nema političke volje da se problem riješi. Najgore je što je taj problem u drugim zemljama riješen presudom Europskog suda u Luxembourgu kojim je presuđeno da su takvi krediti nepošteni, ništetni i nezakoniti, ali hrvatski sudovi ignoriraju odluke europskog suda. „U svim zemljama Europe obavljanje neregistrirane djelatnosti je zabranjeno i kažnjivo, naročito financijsko poslovanje, i u Hrvatskoj postoji Zakon o zabrani obavljanje neregistrirane djelatnosti, ali taj zakon nitko ne primjenjuje i ne kažnjavaju prema njegovim odredbama.

Nitko do danas nije niti dao odgovor o OIB-u. Što je bilo navedeno kao razlog, pri traženju OIB-a od Ministarstva financija, kad je poznato da strane tvrtke traže OIB kad namjeravaju registrirati podružnicu, austrijske zadruge nisu nikad bile registrirane u Hrvatskoj, ali svi imaju OIB-e."

Prisutni su se prisjetili s kojom upornošću je Damir Kajin svakodnevno isticao problem oštećenika RBA zadruga i kreditnih ureda u Saboru RH. Postavljao zastupnička pitanja, prekidao sjednice, izlagao, opet, i opet i opet, sve dok ih nije natjerao da ga slušaju. I Marin Škibola i general Željko Glasnović obećali su postavljati u Saboru zastupnička pitanja o toj temi, ali i pokušati navesti ostale zastupnike da se o toj temi konačno javno priča kao ozbiljnom političkom pitanju.

Zaključak s Tribine je da će oštećenici i kreditnih ureda i austrijskih zadruga zajednički još više poticati raspravu o ovim pitanjima, organizirati tribine i prosvjede, i nastaviti tražiti odgovore od Sabora RH, Vlade RH, i glavnog državnog odvjetnika.

Ako u DORH-u odgovore nemaju, ili ih ne znaju dati, neka odstupe sa svojih dužnosti, kažu oštećenici.

Autor: HAZUD