Europa više ne želi ulazak migranata u Schengenski prostor, retororika se mIjenja

tim planovima Hrvatska bi kao članica Europske unije, ali ne i schengenskog prostora mogla jako loše proći jer bi svi migranti iz zemalja Schengena mogli biti vraćeni upravo njoj. A potencijalno je riječ o desecima tisuća migranata u sljedećem razdoblju.

Zadnjih nekoliko dana zaoštrila se retorika, ali i potezi pojedinih zemalja EU po pitanju politike prema migrantima. U tome, prije svih, prednjače Austrija, Slovenija i Njemačka. "Moramo snažnije zaštititi vanjske granice Schengena", poručio je ovih dana Peter Webinger, voditelj Odjela za azil, migracije i ljudska prava u ministarstvu unutarnjih poslova Austrije. "U regiji je između 45 i 60 tisuća migranata koji preko Slovenije pokušavaju ući u zonu Schengena", upozorava slovensko ministarstvo unutarnjih poslova. "Svi oni koji uđu u Sloveniju samo formalno traže međunarodnu zaštitu i krenu dalje, no mi ih vraćamo u Hrvatsku", kazao je ovih dana Boštjan Šefic, državni tajnik u MUP-u Slovenije. Austrija, Njemačka i Slovenija već dugo rade pritisak na Hrvatsku da čvršće nadzire granicu prema BiH i Crnoj Gori kako bi se onemogućio ilegalni ulazak migranata. Sve te tri zemlje odlučne su vratiti u Hrvatsku sve migrante koji uđu u zonu Schengena, a nisu registrirani.

Ozbiljne akcije

Na zaustavljanju novog migrantskog vala posebno se angažira Austrija. Webinger smatra da sada treba poduzeti ozbiljne akcije kako se EU sljedeće godine ne bi suočila s novim desecima tisuća izbjeglica. Austrijance i Nijemce posebno brine otvaranje dviju novih ruta koje iz Grčke vode ili preko Srbije i BiH ili Albanije i BiH prema Sloveniji i Austriji. Webinger je rutu prozvao "džamijskom rutom" s obzirom na to da džamije duž tih ruta pružaju pomoć izbjeglicama u njihovu kretanju. Austrija u svrhu poboljšanja nadzora albanske granice nudi Albaniji financijsku pomoć i svoje policajce. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić tvrdi da je u toj zemlji 5100 migranata. No, u tu zemlju i dalje dnevno ulazi između 100 i 150 ilegalnih migranata. Mektić tvrdi da niti jedan od 475 zahtjeva za azil nije prihvaćen i dodaje da su ti zahtjevi zapravo formalni jer 70 posto onih koji uđu u BiH odmah nastavlja put prema Hrvatskoj.

Ukidanje viza
Mektić ukazuje na još jedan veliki problem, a to je sve veći broj Iranaca među ilegalnim migrantima. On tvrdi kako je to rezultat činjenice da je Srbija državljanima Irana ukinula vize pa oni puno lakše mogu doći u Europu. Na taj problem upozoravaju i u austrijskom i slovenskom MUP-u. Webinger i Šefic indirektno optužuju Srbiju da je time omogućila legalni dolazak migranata u Europu koji nakon dolaska u Srbiju švercerskim rutama kreću prema Austriji i Njemačkoj. Srbija je Iranu vize ukinula u kolovozu prošle godine te su ubrzo uspostavljene i dvije direktne avionske linije između Beograda i Teherena. U samo nekoliko mjeseci zabilježen je dolazak oko 6000 iranskih "turista" u Srbiju. Ubrzo se utvrdilo da veliki dio njih u Beogradu uspostavlja veze s krijumčarima kako bi prešli granice Hrvatske, BiH, Mađarske ili Rumunjske. No problem sa Srbijom bi mogao dodatno eskalirati jer, prema riječima ministra sigurnosti BiH, Srbija najavljuje ukidanje viza i s Pakistanom. Državni tajnik u slovenskom MUP-u također je izrazio ljutnju mogućim daljnjim potezima Srbije. "Ako je točno da Srbija planira viznu liberalizaciju sa Sirijom i nekim sjevernoafričkim zemljama, to je onda veliki problem. Europska komisija u tom slučaju mora reagirati, naročito u fazi pristupnih pregovora sa Srbijom", poručio je Šefic.

fena