Čiji su Klek i Škoji bili 1991.?

Predsjednik naglašava da je za pitanje razgraničenja relevantno jedino stanje zatečeno na dan osamostaljenja Hrvatske, kaže da je neistina kako je BiH ratificirala sporazum, te upozorava na pozitivne i negativne posljedice (ne)ratifikacije. Josipović ističe da se u slučaju promjene granice traži dvotrećinska većina u Saboru, te naglašava potrebu konsenzusa o tom pitanju.

"Razumljivo je da su građani osjetljivi na svako pitanje o teritoriju države. Posebno u slučaju kakav je Hrvatska, gdje se donedavno prolijevalo krv za teritorijalnu cjelovitost i integritet Hrvatske. I moja je ustavna zadaća da brinem o teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske. Odnos prema Sporazumu Tuđman-Izetbegović s pravom je u fokusu interesa javnosti", kaže predsjednik napominjući da je načelno dobro sa susjedima definitivno riješiti pitanje granica. "I sam sam 2010. ratifikaciju tog sporazuma isticao kao jednu od mogućnosti da se to učini. Mislim da Vlada, prije upućivanja Sporazuma na ratifikaciju u Sabor, zbog osjetljivosti pitanja, treba javnosti razjasniti nekoliko važnih stvari", kaže predsjednik. Prvo, navodi, treba jasno reći kako za naše granice, pa i onu na jugu, jedini mjerodavni kriterij jest da li je neko područje na dan našeg osamostaljenja bilo u sastavu Hrvatske ili nije. To je zaključak Badinterove komisije koji je obvezujući za sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije. Konkretno, nastavlja Josipović, treba utvrditi da li su dva škoja i vrh Kleka bili dio Hrvatske ili dio BiH na dan našega osamostaljenja. Sve drugo, priče o Dubrovačkoj Republici, ovom ili onom ratu, vlasništvu zemlje, prometnicama i slično, irelevantne su. "Ako su sporna područja bila u sastavu BiH, pripadaju prema međunarodnom pravu BiH, bez obzira na Sporazum Tuđman-Izetbegović i to jasno javnosti treba reći. S druge strane, ako su bili dio Hrvatske, onda je riječ o promjeni granica i u Saboru se Sporazum može ratificirati samo dvotrećinskom većinom", nedvosmislen je predsjednik.

Nadalje, kaže, javnosti treba objasniti cjelinu Sporazuma, pokazati što Hrvatskoj pripada na Uni. I treće, u javnosti se šire dezinformacije kako je BiH već ratificirala Sporazum.

"To nije istina. I Vlada i javnost trebaju imati na umu da će, s obzirom na način odlučivanja u BiH, kod susjeda vrlo teško doći do ratifikacije", rekao je Josipović. Predsjednik od političkih stranaka i političara očekuje da o ovom osjetljivom političkom pitanju postignu konsenzus. "Očekujem da se krene od temeljnog pitanja, onog s početka, je li na dan osamostaljenja sporno područje bilo u BiH ili u Hrvatskoj i da se sukladno odgovoru na to pitanje, formira realna politika koja nije prazni populizam. Prebacivanje „krivnje" na prvog predsjednika Tuđmana da je bio neubrojiv kada je potpisivao sporazum uvredljivo je i za državu i za prvog predsjednika, i potpuno irelevantno u nekoj mogućoj arbitraži ili međunarodnom sudovanju. Nadam se da taj argument više ni jedan ozbiljan političar neće koristiti", oštar je Josipović. Dodaje kako je uvijek moguće u dogovoru sa susjedima otvoriti nove pregovore ili upustiti se u arbitražu. Ali, upozorava, i takva odluka mora biti utemeljena na realnim očekivanjima, pa i na prihvaćanju mogućnosti da rezultat bude za nas nepovoljniji no što ga nudi Sporazum. "Na kraju, treba istaći kako se sadržaj Sporazuma već dvadeset godina primjenjuje kao privremeni režim i da u tom režimu nije bilo nikakvih konflikata ili političkih problema", zaključio je predsjednik Josipović.

„Potpisani su ugovori ozbiljna stvar. Možete se iz toga povući, ali onda slijedi mukotrpan proces koji kreće ispočetka i neizvjesnog je ishoda. Vjerujemo da znamo što je hrvatsko, ali dok ne verificiramo sporazume ili to riješe arbitraže nemamo formalno jasno definirane granice", rekao je premijer Zoran Milanović na poslijednjoj sjednici Vlade.

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić navodi da je ratifikacija Sporazuma Tuđman - Izetbegović tema za konsenzus s HDZ-om. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je pak izjavio da je HDZ protiv ratifikacije, te da bi Vlada prije upućivanja Sporazuma u Sabor trebala saslušati stručnjake.

Vecernji.ba