APEL IZ DOLINE NERETVE 'Prije godinu dana sam službe obavijestio o invazivnoj vrsti, ali nitko ništa nije učinio‘

Točno godinu dana prošlo je otkako je invazivna vrsta zebrasta dagnja prvi put viđena u Neretvi, a nadležni nisu ni prstom pomaknuli da spriječe njezino razmnožavanje i širenje u novoj sredini, upozorio je tajnik Ornitološkog društva Brkata sjenica Bariša Ilić. Upravo je Ilić lani na Silvestrovo prvi pronašao u rijeci Neretvi zebrastu dagnju Dreissenu polymorpha koju struka smatra jednom od stotinu najgorih invazivnih vrsta.

"Obavijestio sam ljude od struke i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim područjima DNŽ preko njih i mjerodavne u ministarstvu Republike Hrvatske jer sam doznao da se radi o zebrastoj dagnji. Reakcija struke bila je pozitivna, objasnila je o čemu se radi i da pod hitno treba poduzeti mjere u suzbijanju ovog uljeza. Mediji su također ukazali na hitnost poduzimanja mjera u suzbijanju invazivne vrste. No, nakon doga je uslijedio potpuni muk. Nakon što sam u razgovoru za Dubrovački vjesnik ukazao ponovo na problem javljaju se indirektno iz ministarstva i traže pozicije i koordinate i ja ih u dobroj vjeri dajem. Poslije toga muk, a na upit gospoda se ne udostoje niti odgovoriti na e-mail", negoduje Ilić koji je sam krenuo fizički uništavati školjke:

"Prikupio sam ih za muzeje i uništio više od 15 tisuća jedinki, ali sam na kraju shvatio da ne mogu sam rješavati problem i da je to Sizifov posao pa sam odustao jer u ne mogu sam protiv brojnosti dagnje. Pronašao sam ih na više lokacija, izgubio puno vremena, a kako stoje stvari- nizašto. Nije mi jasno zašto se nije reagiralo odmah i prišlo problemu onako kako je bilo neophodno u tom momentu, nego se čekalo godinu dana i tko zna koliko još", ljuti se neretvanski ornitolog hobist, piše Dubrovački.

"Nas ljude na terenu zaljubljenike u prirodu brine ovakvo ponašanje mjerodavnih službi u ministarstvu i postavljamo jednostavno pitanje: Ima li uopće smisla biti na terenu i dojavljivati ovakve stvari, gubiti vrijeme za ove u “ladovini”. Napominjem da ovo nije prvi put. Imam ružno iskustvo i nakon pronalaska stradavanja periski na ušću Neretv", požalio nam se sugovornik koji je s još nekoliko zaljubljenika u čist okoliš dagnju nametnicu istraživao kroz cijelu ovu godinu.

Bariša Ilić pokušao se ručno otresti predatora, ali ga je previše.

"Pratili smo na kakvim materijalima se nastanjuje, koliko brzo raste na različitim lokalitetima, gustoću populacija na pojedinim područjima i migracije, a naša istraživanja će potpuno promijeniti saznanja koje struka ima do danas o ovo invazivnoj vrsti", uvjeren je Ilić koji upućuje apel resornom ministarstvu i ministrici da se napokon pokrene problem sa mrtve točke:

"Ne želimo scenarij kao sa mungosima, da se nije ništa poduzelo dok nisu masovno prešli rijeku Neretvu. Moramo pokrenuti ovaj problem s mrtve točke, ovi u “ladovini” uvijek će naći opravdanje, ali imamo argumente da se stvar mora pokrenuti sa mjesta jer na ovaj način nećemo nikuda stići", poručuje tajnik Brkate sjenice.

Koliko je ova školka opasna potvrđuje podatak prema kojemu je ova invazivna školjka sposobna uništiti ne samo ekosustave, već i podvozja brodova, cjevovode, a zloglasna je i zato što mijenja staništa riba i domaćih školjkaša. Jedan primjerak koji je Bariša pronašao zadnjeg dana 2023. sad je ‘eksplodirao’ do cijele populacije.