70 poginulih u prometnim nesrećama koje su skrivili alkoholizirani vozači
Podaci koje je iznio Darko Grac iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije pokazuju također da su alkoholizirani vozači u prvih deset mjeseci ove godine skrivili 3659 prometnih nesreća u kojima je poginulo 70 osoba, dok ih 2060 teže ili lakše ozlijeđeno.
Osim toga, dodao je Grac, alkoholizirani vozači skrivili su svaku četvrtu nesreću u kojoj je neka osoba izgubila život, dok su mladi pijani vozači skrivili otprilike četvrtinu prometnih nesreća s poginulima koje su skrivili svi alkoholizirani vozači i svaku petu nesreću od ukupnog broja nesreća.
Od 70 poginulih u prometnim nesrećama koje su skrivili alkoholizirani vozači, njih 46 je stradalo u nesrećama koje su izazvali vozači s koncentracijom alkohola višom od 1,5 promila. Osim toga, od svih nesreća koje su skrivili alkoholizirani vozači najveći broj zabilježen je uslijed prebrze ili neprilagođene vožnje, pokazuju MUP-ovi podaci.
Smanjivanju 'crnih brojki' trebao bi doprinijeti Zakon o sigurnosti cestovnog prometa po kojem se na izvanredni liječnički predmet šalje svaki vozač uhvaćen s više od 1,5 promila alkohola u krvi, kao i vozači uhvaćeni tri puta pijani i zbog toga pravomoćno osuđen bez obzira na količinu alkohola.
Grac kaže da je kao u većini pokazatelja u ovoj godini došlo do blagog rasta prometnih nesreća koje su skrivili alkoholizirani vozači zbog čega će policija maksimalnu pozornost posvetiti sprječavanju alkoholiziranosti, nepoštivanja dopuštene brzine, nekorištenja pojasa i upotrebe mobitela.
S obzirom da je preporuka EU da se svaki peti vozač testira na alkohol jednom godišnje, novinari su pitali Graca koliko je u Hrvatskoj testirano vozača, no odgovorio je da takve pokazatelje nemaju, ali imaju podatak po kojem je ove godine utvrđeno nešto više od 36 tisuća prekršaja alkoholiziranosti.
Tajnik udruge Sigurnost u prometu Georg-Davor Lisicin rekao je, pak, da je Europska unija došla do zaključka kako je najučinkovitija mjera suzbijanja pijane vožnje kombinacija prevencije edukacije i represije.
Predlaže se stoga povećanje broj kontrola i njihovo provođenje u blizini mjesta konzumiranja alkohola i tijekom cijele godine, a ne kako se najčešće dogodi oko Martinja i Božića te smanjivanje dopuštene granice alkohola za amatere na 0,2 promila.
Mario Ćosić s Fakulteta prometnih znanosti rekao je, temeljem provedenog istraživanja, da su klasične crne točke za pješački promet u Zagrebu glavne gradske ulice uz gusto naseljena mjesta, kao što su Ilica, Savska, Vukovarska čemu treba pridodati područja oko bolnica i trgovačkih centara.
Za biciklistički promet opasna mjesta su glavni biciklistički koridori koji se križaju sa sporednim ulicama, kao što je Slavonska avenija na raskrižju s Nehajskom ulicom, Savska cesta za koju su karakteristične lokacije na kojima nema izgrađene biciklisičke prometnice, staze ni trake te Heinzlova na raskrižju s Podaupskom.
Nalet vozila na pješaka učestalo se događaju na onim prometnicima koje imaju veliki intenzitet pješačkog i motornog prometa, ali i na mjestima bez semafora. Rizik dodatno pojačava ako takve prometnice imaju dva ili više prometnih traka u jednom smjeru, upozorio je Ćosić.
Stručni skup ''Značaj konzumacije alkohola na sigurnost cestovnog prometa'' organizirala je udruga Sigurnost u prometu u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Fakultetom prometnih znanosti u sklopu Mjeseca borbe protiv ovisnosti.