417 doktora traži suglasnost za odlazak u zemlje EU-a

Godišnje se u sustav zdravstva sa sva četiri medicinska fakulteta uputi 450 do 500 novih doktora medicine, ali broj liječnika koji godišnje ode u mirovinu te broj liječnika koji umru u radno aktivnoj dobi mnogo je veći, službeni su podaci Hrvatske liječničke komore.

- Doda li se tomu broj liječnika koji odu raditi u druge zemlje, ne samo EU, jasno je da je trend opadajući. Od 1. srpnja do 31. ožujka ove godine 417 doktora medicine zatražilo je potvrde o sukladnosti svoje izobrazbe za potrebe zapošljavanja u zemljama članicama EU i svima su odgovarajuće potvrde i izdane. HLK je još 2008. godine održao tematsku konferenciju za novinare o temi nedostatka liječnika. Predviđali smo veliki odljev liječnika, osobito u prvim godinama nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Naša predviđanja se ostvaruju i moguće je da će se u prvoj godini nakon našeg ulaska u EU oko 600 liječnika odlučiti na odlazak. Istodobno, zanimanje liječnika za dolazak na rad u našu domovinu značajno je manje, a ne očekujemo ni da će se povećati u ovim godinama krize i nedostatka sredstava u sustavu. Povratak naših državljana ili njihovih potomaka iz drugih zemalja u Hrvatsku za sada je tek simboličan - objašnjava prim. Katarina Sekelj-Kauzlarić, članica Izvršnog odbora HLK.

Zanimljivo je da su najveći broj liječnika koji se obrate HLK-u sa zahtjevom za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije zapravo hrvatski državljani, a ne državljani "trećih zemalja". Odnosno liječnici koji su studirali izvan Hrvatske.

- Postupak priznavanja stručnih kvalifikacija nužno prethodi postupku izdavanja odobrenja za samostalni rad. Promatrajući zasebno zahtjeve državljana trećih zemalja, najviše je državljana Rusije, Srbije i Makedonije. Broj državljana zemalja članica EU manji je od 10 posto među onima koji žele trajni boravak i rad u Hrvatskoj - kaže prim. Sekelj-Kauzlarić.

JEDINO BOLJI UVJETI RADA MOGU ZADRŽATI LIJEČNIKE U DOMOVINI

Ono što smo mi po ovoj situaciji poduzeli je da smo od nadležnih tijela pa i od samog Hrvatskog sabora tražili donošenje Nacionalne strategije o kadru u zdravstvenom sustavu. No, svjesni smo da je jedino poboljšanje uvjeta rada za sve liječnike ono što ih može zadržati u domovini, a isto to privući će k nama državljane iz zemalja članica Europske unije - ističe prim. Katarina Sekelj-Kauzlarić.

glas-slavonije.hr