HNŽ 14-ero djece u hraniteljskim obiteljima. Evo koliko je prošle godine bilo posvojenja, a koliko se djece još nalazi u ustanovi

Na području HNŽ-a , 14-ero djece nalazi se na smještaju  u udomiteljski  obiteljima, a od toga je sedmero u profesionalnom  udomiteljstvu, a sedmero djece se nalazi na smještaju  srodničkim obiteljima. U prošloj 2022. godini okončana su četiri postupka posvojenja dok su dva  postupka posvojenja u proceduri. Podaci su to koje je za Hercegovina.info potvrdila inspektorica socijalne skrbi, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Janja Milinković.

"U prošloj godini, 2022. smo imali četiri posvojenja koja su okončana, a  trenutno imamo dva posvojenja u postupku. Procedura posvojenja predstavlja malo složeniji postupak. Olakšavajući čimbenik je Zakon o udomiteljstvu, mada još po Obiteljskom zakonu imamo razdoblje adaptacijske prilagodbe prije posvojenja od šest mjeseci, meeđutim ako se dijete nalazi u udomiteljskoj obitelji koja ga želi posvojiti, a ispunjava zakonom propisane uvjete i dijete se kod njih nalazi na smještaju duže razdoblje stručni tim Centra može procijeniti da dijete ukoliko su ispunjeni svi  uvjeti  može ići na posvojenje. Udomiteljstvo je omogućilo bolju procjenu obitelji koje su zainteresirane i za posvojenje djeteta jer se za vrijeme udomiteljstva izrađuje individualni plan zaštite za dijete, prati se udomiteljska obitelj i biološka obitelj djeteta. No, problem je što je u Obiteljskom zakonu i dalje dob posvojitelja ne može preći 45 godina života, iako znamo da se pomjerila granica odlaska u mirovinu na 65 godina života, ali da sada žene rađaju i sa 50 godina života, također iako je dijete ponekad u udomiteljskoj obitelji duže i od dvije godine, Obiteljskim zakonom je propisano  adaptacijsko razdoblje od šest mjeseci, pa tu imamo malo prepreka", ističe Milinković.

Iako se sve manje djece smješta u ustanovu od donošenja Zakona o udomiteljstvu, nažalost imamo još djece koja se nalaze u ustanovama,  i mislim da će uvijek jedan broj djece biti iz objektivnih razloga na smještaju u ustanovama jer roditeljima te djece nije oduzeto roditeljsko pravo i isti ne žele da djeca budu u udomiteljskim obiteljim ili da budu posvojena.

"U ustanovi imamo 51 dijete. To su djeca koja ne mogu biti posvojena iz navedenih razloga.Pretežito jer nije oduzeto roditeljsko pravo roditeljima i Centar ne smije za takvu djecu tražiti udomitelja, a niti posvojitelja bez pristanka roditelja, također kada dijete napuni 10 i više godina, takvo dijete ako ispunjava uvjete  može ići samo na postupak nepotpunog posvojenja, i to sada uz njegov pristanak. S druge strane djeca koja se nalaze u ustanovama, ponekad zbog raznih razloga ne mogu ići na posvojenje. Neka od njih imaju određene poteškoće i nemamo posvojitelje, a ni udomitelje koji žele skrbiti o takvoj djeci. Centri prije smještaja djeteta u ustanova prvo upute zahtjev svim udomiteljima,ukoliko se ne nađe udomitelj na područja Federacije, dijete se tek tada smješta u ustanovu, ali i dalje tražimo udomitelja za svako dijete koje nije ispunilo uvjet za posvojenje.

Zahtjeva za posvojenje ima.

"Jako puno, ne samo s područja HNŽ-a, već je pravilo da se zahtjevi s cijelog područja Federacije podnose i dostavljaju svim centrima na područja cijele Federacije. Te se brojke iz dana u dan mijenjaju budući da pojedini podnositelji zahtjeva napune godine ( 45 godina starosti) koje im zakonski više ne dozvoljavaju posvojenje" ili su u međuvremenu posvojili dijete".

Udomiteljske obiteljima se i financijski pomaže s obzirom da zakonom o udomiteljstvu imaju pravo na naknadu.

"Kada je riječ o našoj županiji, kod sedmero djece koja su ostala kod srodničkih udomitelja, naknada se  isplaćuje iz Proračuna za udomljenika, ali nema naknade za udomitelja jer se radi o srodnicima.Što se tiče profesionalnog  udomiteljstva, tu se izdvaja naknada i za  udomljenika i za  udomitelja", kaže Milinković.

Ono što posebno veseli Milinković je to da više ne postoje nikakve predrasude prema djeci od strane onih koji ih žele udomiti. Zahvaljujući edukaciji za udomitelje nema više predrasuda.

"To je uistinu posebno što se tiče naše županije. Te predrasude smo prevazišli i svako dijete koje je spremno, odnosno gdje je zakonskim propisima završen postupak ide na posvojenje i nemamo prepreku kada su u pitanju romska djeca niti bilo koje drugo dijete  kada je u pitanju i udomiteljstvo i posvojenje . Prvo se podnosi zahtjev za udomljenje djeteta, a ukoliko se steknu uvjeti za posvojenje, ovo nam olakšava postupak  olakšava postupak  posvojenja, jer se budući  posvojitelji najprije upoznaju korz udomiteljstvo sa dijetetom i Centar za socijalni rad ih redovito prati udomitelja kroz izradu individualnog plana zaštite. Prati se kako se dijete prilagodilo na udomitelje, njegov napredak i  sve ostalo. Radi se također individualni plan zaštite  kako za svako dijete,  tako i za svaku obitelj i u svakom trenutku znamo kakva je situacija. Ukoliko nije bilo nikakvih prepreka u udomiteljstvu,  ta obitelj ako je zainteresirana zaposvojenje, a steknu se svi uvjeti kreće se proces posvojenja. Zato nam je udomiteljstvo stvorilo olakšavajuće uvijete. Edukacija kroz koju prođu udomitelji, koji kasnije mogu postati i posvojitelji je uistinu omogućila kvalitetniju skrb o djeci bez roditeljske skrbi, odnosno odgovarajuće roditeljske skrbi. Ranije je  bilo preddrasuda, parovi primjerice ne bi željeli posvojiti romsko dijete, danas to više nije tako".

Iako je jedan od ciljeva da se djeca vraćaju svojim biološkim obiteljima toga u HNŽ-u nije bilo.

"Nismo imali povratka iz više razloga. U nekim slučajevima nee možemo dijete vratiti jer su nekada roditelji na odvikavanju od ovisnosti ili su u pitanju romska djeca koju nismo mogli vratiti, jer bi ona povratkom bila izložena prosjačenju. Ponekad i sami roditelji potpišu  izjavu da žele dati dijete na posvojenje jer ne mogu  ispunili zadatke koje im je centar dao kroz individualni plan zaštite, a zbog osiguravanja uvjeta za povratak djeteta. Od  bioloških roditelja tražimo da se aktiviraju, pomažemo im u pronalasku posla, ako je u pitanju liječenje da se liječe itd. Ukoliko sve  to ne  ispoštuju  onda se tek pokreće procedura na sudu za oduzimanje roditeljskog prava. Kada vidite da roditelj apsolutno ne pokazuje nikakve znakove da bi želio vratiti dijete u svoju obitelj. No i tu ostavljamo dodatni  rok još  pola godine, jedino vodi se računa da dijete ne napuni deset godina, jer se onda više ne  možemo potpuno posvojiti.Tek tada djeca ostaju u ustanovi ili idu na nepotpuno posvojenje ukoliko ima zainteresiranih posvojitelja", zaključila je za naš portal inspektorica socijalne  skrbi, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji  s djecom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Janja Milinković.