Grude i Hercegovina mogu biti mala Švicarska, evo i kako

Predavanje o održivom razvoju ruralnih područja u sklopu Dana općine Grude održao je Nedjeljko Pinezić, poduzetnik koji se više od tri desetljeća uspješno bavi turizmom.

On je na primjeru nekoliko gradova podno Alpa objasnio kako bi Hercegovina mogla postati “mala Švicarska”. I ti su se gradovi nakon demografskog sloma zahvaljujući turizmu razvili u neke od najuspješnijih u Europi, piše Večernji list u tiskanom izdanju.

Ključni problem je demografija. Depopulacija se dogodila u BiH, RH, pa i u EU jer su ljudi napustili ruralna područja, odlazi radno aktivno reproduktivno stanovništvo, zajednica naglo stari, neodrživi su zdravstveni i mirovinski fondovi i na kraju nam je nužan mehanički priljev radne snage s drugih područja s drukčijom kulturom. Onda kada dovedete takve ljude, stvaraju se određene socijalne tenzije. Najbolji primjer je Njemačka koja je otvorila vrata migrantima upravo jer joj nedostaje radne snage, kazao je u uvodu Pinezić.

A onda se osvrnuo i na rješenja.

Načela se zasnivaju na odgovornom i održivom razvoju, čuvanju i razvijanju resursa za buduće generacije, a to je ujedno i glavna teza za razvoj turizma. Turizam je kao šlag na tortu, pomoćni alat kroz koji možemo učiniti da naši ljudi imaju dodatne prihode. Poljoprivrednici, obrtnici, ako plasiraju na tržište ono što proizvedu, pojačavaju osobni standard. Upravo spajanjem tradicijske djelatnosti i turizma u domaćinstvu može se živjeti. To su neke zemlje u alpskoj regiji napravile jako dobro, istaknuo je Pinezić.

Zatim se osvrnuo na Saalbach (Austrija), Ettal (Njemačka), Trentino – Južni Tirol (autohtona regija u Italiji), ali i Južnu Štajersku. One su imale slične probleme nekad kao Hercegovina danas, a onda su uspostavili model da stanovništvo tih prostora može prihode ostvarivati iz triju izvora; jedno je rad u poduzeću koje tu postoji, drugo poljoprivredna djelatnost kroz npr. zadružni model i treće je turizam kao smještaj u domaćinstvu i turizam kao mjesto prodaje svojih autohtonih proizvoda i takvi modeli tu odlično funkcioniraju.

Čuli ste za Saalbach. Početkom 20. stoljeća imali su jako velik pad stanovništva, na 1.000, a onda su u 40 godina radili na promociji skijanja i takvog prihoda. Povećao se broj ljudi, kvaliteta života se poboljšala, infrastruktura popravila, dostupnog gradova je bolja. Zatim mali grad u planinama Ettal. Njihov samostan sam po sebi je atrakcija, a onda su tamo organizirali mljekaru pa ljudi s tih prostora uzgajaju autohtono govedo, a od njih se i otkupljuje mlijeko. Milijun i pol litara mlijeka se proda godišnje, a godišnje ih posjeti 60 tisuća ljudi. Od toga imaju prihode milijun i pol eura pa je mala, krhka sredina sačuvana od depopulacije. I ljudi koji rade u tvrtkama tu imaju barem dvije krave, kaže.

Osvrnuo se i na Južnu Štajersku u kojoj je nakon ulaska Austrije u EU počela depopulacija.

Spojili su poljoprivredu, brendirali proizvode, a nakon 10 godina porastao je broj stanovnika i imaju čak više članova obitelji od austrijskog prosjeka za 17%, kaže Pinezić i naglašava kako je važno da se ljudi ruralnih područja drže zajedno.

U školama se tamo obrazuju kadrovi koji trebaju tom prostoru i često nema visokih škola. Spomenuo je i talijansku regiju Trentino.

Tu sve brendiraju, čak i poduzetnike koji moraju nositi marketinški znak te regije. Najveći su proizvođač najkvalitetnijih sorti jabuka na svijetu. Izgradilo se više malih obiteljskih hotela koji počivaju na tri važna elementa, jedno je arhitektura, drugo hrana i treće užitak u prirodi, pješačenje, biciklizam spojeno s wellnesom. Nezgodan kraj pretvorili su u “Pepeljugu” i ljudi danas uživaju u jednom od najboljih standarda u Europi.

Ljudi se vode filozofijom: mi volimo svoj kraj.

A vi ovdje ste domoljubi, imate veliko srce, niste napustili ove prostore unatoč svemu, vi živite Hercegovinu. Upakirajmo to u jedan paket i prodajmo taj stil života kroz turizam. Ako nešto radite s užitkom, novac dolazi kao nagrada, kazao je Pinezić.