Zapadni Balkan prednjači sa radnom snagom u Njemačkoj, ističu se osobe iz BiH

Plava karta EU
Ilustracija

Broj građana iz zemalja izvan Europske unije koji imaju privremenu radnu i boravišnu dozvolu u Njemačkoj u posljednjih deset godina se više nego utrostručio, a od ukupnog broja, gotovo trećina je sa zapadnog Balkana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U registru stranaca je krajem 2021. godine bilo je prijavljeno više od 295.000 osoba koje nisu iz EU, a od tog broja više od 90.000 je sa zapadnog Balkana, priopćio je njemački zavod za statistiku 'Destatis'.

Izraženo u procentima, porast u odnosu na 2011. godinu iznosi 226%. Na kraju 2021. godine u Njemačkoj je sa oročenom radnom dozvolom boravilo svega 90.500 građana iz država izvan Europske unije.

Podaci pokazuju i da je krajem 2021. od ukupnog broja osoba koje nisu iz EU, 225.500 radilo bez takozvane plave karte. Plavu kartu je imalo 69.900 stranaca, navodi Euractiv.

Plava karta je dokument koji strancima kvalificiranim za visokostručne poslove olakšava zapošljavanje i boravak u EU. Europski parlament usvojio je u rujnu 2021. godine reformu sistema izdavanja plave karte.

Direktiva o plavoj karti, koja je na snazi od 2009. godine, definira uvjete koje državljani zemalja nečlanica EU moraju ispuniti kako bi se mogli zaposliti na visokostručnim poslovima i sa svojim obiteljima dobiti pravo da uđu i žive u EU.

Ta direktiva, međutim, prije reforme nije donijela željene rezultate i nije privukla dovoljno traženih stručnjaka, pa je do 2019. godine izdato svega 36.806 plavih karata, od čega je najveći broj, čak 28.850, odobrila Njemačka.

U ovom trenutku, oko četvrtine privremenih stranih radnika u Njemačkoj su akademski građani i visoko kvalificirani radnici. Podaci njemačkog zavoda za statistiku pokazuju da je zemlja porijekla najvećeg broja privremenih radnika Indija, iz koje je u Njemačku došlo 33.900 ljudi, prenosi portal SchengenVisaInfo.com.

Slijede Bosna i Hercegovina sa 26.300 radnika, Kosovo sa 19.600, Srbija sa 17.400 i Kina sa 16.700. Iz SAD u Njemačkoj sa privremenom dozvolom radi 16.500 radnika, Albanije 13.800, Sjeverne Makedonije 13.500, Turske 10.700 i iz Rusije 9.400 ljudi.

Istovremeno, porastao je i broj državljana članica EU koji u Njemačkoj rade sa privremenom radnom i boravišnom dozvolom.. Rezultati mikrocenzusa pokazuju da je u Njemačkoj 2021. godine radilo oko 1,65 milijuna stranaca iz država EU, što je 19% više nego 2017. godine, kada su takvi podaci prvi put prikupljeni.

Prema podacima 'Destatisa', najviše ih je iz Poljske (23%), Rumunjske (16%) i Italije. Slijede Hrvatska, Bugarska, Grčka, Mađarska, Austrija, Španjolska i Francuska.

Njemačka već dugo poduzima mjere da, zbog ozbiljnog nedostatka stručne radne snage, olakša dolazak kvalificiranih stranih radnika, objavio je Euractiv. U toj zemlji je tenutno nepopunjeno više od 1,5 milijuna radnih mjesta.