TRŽIŠTE Grafička i papirna industrija zabilježile značajan napredak u izvozu

Izvoz grafičke i papirne industrije BiH u prošloj godini iznosio je 527.083.337 KM, što je više za 31,7 posto, dok je uvoz iznosio 650.201.326 KM, što je više za 33,1 posto nego u 2021. godini, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 81 posto.

U okviru navedenog izvoza, papir i karton namijenjeni daljoj preradi ostvarili su izvoz od 18.835.912 KM, što je za 41,4 posto više nego 2021. godine, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.

Izvoz papirne industrije u prošloj godini veći je za 33,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, a iznosio je 435.524.755 KM, dok je grafičkih proizvoda izvezeno u vrijednosti od 72.722.670 KM ili za 20,1 posto više nego u 2021. godini. Proizvoda ove grane gospodarstva najviše je izvezeno u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Italiju i Slovačku, dok je na ostala tržišta izvezeno 39 posto.

Analizirajući uvoz proizvoda po grupama, iz Komore navode da su svi ostvarili rast uvoza u 2022. godini, a najveći rast su imali papir i karton namijenjeni daljoj preradi, prenosi Srna.

Proizvodnja i prerada papira, čiji je uvoz u prošloj godini iznosio 513.362.529 KM, ostvarila je rast uvoza od 32,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz proizvoda grafičke industrije iznosio 60.638.025 KM i veći je za 11,5 posto u odnosu na 2021. Proizvodi papirne i grafičke industrije najviše su se uvozili iz Italije, Srbije, Hrvatske, Njemačke i Austrije.

U okviru papirne industrije najviše su se uvozili kutije, vreće i spremnici, papir, karton i celulozna vata, nepremazni papir i papir za toalet prerađevine, dok su se u okviru grafičke industrije najviše uvozile printane knjige i brošure, novine i publikacije, te ostali printani materijal.

"Kako bi se i dalje nastavio trend rasta izvoza, kompanije iz oblasti papirne i grafičke industrije kreću se u smjeru digitalizacije proizvodnje u kompanijama i izrade softvera za potrebe tiskara", navodi se u analizi.

Proces digitalizacije nije jednostavan, zahtjeva i vrijeme i novčana sredstva, tako da će, navode iz Komore, u nekom narednom razdoblju kompanije iz ove oblasti pokušati ovo riješiti na način da sagledaju mogućnosti kandidiranja za dobivanje financijske podrške od međunarodnih projekata.

"Budući da se nedostatak radne snage očituje i u ovoj oblasti, relevantne institucije u BiH trebale bi razmotriti usvajanje novih inicijativa u smislu obrazovanja kadrova, a sve u cilju osposobljavanja mladih ljudi za rad i želji da se zaustavi trend njihovog odlaska iz zemlje", navodi se u analizi.