FOTO  Što je to energija vjetra i kako je iskoristiti u Hercegovini?

Kasnije narodi sa područja današnje Kine usavrčavaju vjetrenjače i iste bivaju korištene za navodnjavanje ‘'rižinih polja''.

Godine 944. datiraju prvi pismeni dokumenti i crteži o tadašnjim vjetrenjačama koje su imale vertikalnu osovinu.Prve informacije u vezi kineskih vjetrenjača dalaze iz 1219.godine ,a od 1300. godine  prve vjetrenjače se pocčnju graditi širom Evrope. Prve vjetrenjače u Nizozemskoj bivaju sagrađene 1600. godine i služile su za mljevenje žitarica (pravljenje brašna), u drvnoj industriji (rezanju građe) i u vodoprivredi (pumpe za vodu). Na američkom kontinentu pojava i ekspanzija vjetrenjača zabilježena je u periodu od 1850. pa sve do 1970. god kada se počinju graditi vjetrenjače sa željeznim krilima. U Portmill( država Ohio) izgrađena je prva vjetenjača koja je proizvodila električnu energiju. Prva europska vjetrnjača biva konstruirana i napravljena 1891. godine, a konstruktor i inovator je bio Dane Poul la Cour.

Svima je poznato da vjetar sadrži dosta energije. Ta energija potiče u stvari od sunćeve energije. Sunce zagrijava naš planet neravnomjerno usljed čega nastaje razlika u pritisku koji prouzrokuje kretanje zraka odnosno vjetar. Iz svih tih razloga HERCEGOVINA je veoma interesantna regije usljed blizine mora i visokih planina,   a samim tim i područje koje ima kroz čitavu godinu aktivno strujanje (vjetar).

2 Vrste vjetrenjača
Postoje razlicite vrste vjetrenjača kao što su:

Turbine, MOD 2, SAVONIUS, DARRIEUS i GROWIANE.
Turbine
Turbine su vjetrenjače sa 3.krila  .U Europi postoje mnoge turbine .U ovom izvješću kad kažemo vjetrenjače podrazumjeva se da govorimo o TURBINAMA.

Mod 2
Mod 2 su turbine od 100 m. i više, a većinom se grade u državama SAD, gdje ih je u posljednje vrijeme dosta izgrađeno.
Savonius
Vjetrenjača koja je izgrađena kao od dvije polovice bureta (burad iz rafinerija) Ovakve vjetrenjače najčešće se upotrebljavaju u zemljama u razvoju kao pumpe za vodu.
Darrieus
Darrieus turbine mogu sa svake strane preuzimati energiju vjetra zato što im se rotor okreće oko vertikalno postavljene osovine. Kod snažnijeg vjetra krilca se savijaju prema vani, zbog toga vjetrenjača se okreće sporije i prilagođava se brzini postojećeg vjetra. Zanimljivost za ovu vrstu turbina nije neophona gradnja visokih tornjeva.
Growian
Growian vrsta je jedna od najviših vjetrenjača (150 metara) i posjeduje samo dva krila. Ovih turbina ima popriličan broj u Njemačkoj.
Iskoristenost vjetro energije je različita od turbine do turbine, ali se proračunava da maksimalna iskoristenost energije vjetra je do 59%,  što bi se u naučnom svijetu nazvalo kao Betz-ov limit. U normalnim okolnostima maksmalna iskorištenost jedne turbune iznosi 44%. Govoreći u tehničkim statitistikama tu moramo još dodati osovinsku iskorištenost od 97% kao, i iskorištenost generatora od takođe 97%. Zbrajanjem svih ovih tehničkih podataka dobivamo zavidnu rentabilnost turbina na vjetar sto bi na kraju rezultiralo veoma dobrom koeficijentu iskoristenosti ili Cp vrijednosti.

Kako rade vjetrenjače (turbine)
Vjetrenjača (turbina) se sastoji od sljedećih djelova: rotor, kućiste sa glavnom osovinom ,reduktor ,generator, pokretački sustav, kontrolni sustav i toranj. Ove djelove cemo i pojasniti.

Rotor
Vjetrenjača se sastoji od rotora sa dva ili tri krilca. Ova krilca su napravljena od polyestera pojačana sa staklenim vlaknima, ugljičnim vlaknima ili drvo-epoxy kombinacijom. Standardno krilca se proizvode od 1 m. za manje vjetrenjače pa čak i do 45 metara za velike vjetrenjače velikih snaga.

Kućište

Kućište je praktički strojarska kabina od vjetrenjače. Kućšte je pokretno i namontirano je na vrh tornja koji je sagrađen od željezne konstrukcije. Okretanjem kućišta se dobiva idealan položaj rotora prema vjetru .Ovo pokretanje se vrši potpuno automastki. U stojarskoj kabini nalaze se svi važniji djelovi vjetrnjače kao što su: glavna osovina, reduktor ,generator, kočnice i križni sustav.
Glavna osovina
Nosač rotora je pričvršćen na glavnu osovinu koja preko ležajeva svu snagu koju rotor čini svojim okretajima prenosi u strukturu cijelog sustava .Glavna osovina prebacuje svu snagu u reduktor sustava turbine. Kod turbina manje snage do 400kW glavna osovina je često dio reduktora.

Reduktor
Reduktor ima zadatak da broj okretaja rotora u svakom trenutku prilagodi željenom broju okretaja potrebnom da generator neometano i jednoliko proizvodi električnu energiju. Jedna turbina od 1000kW sa diametrom rotora od 52 metra obrće se sa 20 o/min, generator bi trebao 1500 o/min, broj okretaja bi znači morao biti 1500/20=75 X veći. U zadnje vrijeme postoje tvornice koje isporučuju generatore koji rade normalno pri niskim okretajima tako da nove vrste vjetrenjača nemaju potrebu za reduktorima.

Generator
Jedna vjetrenjača isporučuje el.energiju na javnu mrežu, a uz takav neometani rad nephodan je i asinhroni generator. Ako govorimo o vjetrenjači od 600 kW onda govorimo o nominalnoj snazi vjetrenjače ili turbine. Nominalna snaga nam dolazi ako imamo određene uvjete, t.j. određenu brzinu vjetra koji je obično izmedju 13 i 14 m/s. Ovakve turbine prave manje buke pri radu i imaju veliki koeficijent iskorištenosti pri manjim brzinama vjetra.

Kočnica
Vjetrenjače (turbine) su uvjek isporučene sa postojećom kočnicom. Ovu kočnicu možemo upotrijebiti pri servisnom održavanju ili pri nekim opasnim ili nenadanim situacijama.

Pokretački sustav
Pokretanje vjetrenjače se radi potpuno automatski uz pomoć jednog hidrauličnog ili elektro motora sa reduktorom, koji omogućava kućište vjetrenjače fiksirati u najbolju moguću poziciju prema pravcu vjetra.

Kontrolni sustav
Vjetrenjača (turbina) je uz pomoć internog računala u potpunosti automatizirana. Uz pomoć modema i internet mreže moguće je u svakom momentu sve parametre kontrolirati, ili kompletan proizvodni proces kontrolirati.

Toranj
Pionirska proizvodnja tornja se razvijala zajedno sa vjetrenjačama, tako da u početku tornjevi su podsjećali na dalekovodne stupove. Danas je to sasvim nešto drugo, toranj ojačane konstrukcije sa stepenicama unutar tornja ili čak ugrađenim dizalom sa kojim stizete u srce (kućiste) strojarske kabine .

Za optimalnu upotrebu snage vjetra u nizinama je optimalna visina tornja 80 metara.

Prednost i nedostaci
Mnogi se ljudi pitaju koliko vjetrenjače proizvedu električne energije više nego uložena sredtva ze njenu izgradnju, instalaciju i održavanje. Povrat uloženih sredtava ne možete očekivati u nekoliko mjeseci, ali povrat uloženih sredstava je veoma brz, efikasan i lako za proračunat. Tijekom +/- 20 godina koliko traje životni period prosječne vjetrenjace, proizvede se oko 80 puta toliko energije koliko je potrebno za jednu izgradnju, instalaciju i održavanje te iste vjetrenjače. Protivnici energije vjetra ustvrdit ce da 1kW energije vjetra neznačajno je jeftinije, a ponegdje čak i skuplja od 1 kW energije dobijene od zemnog plina, uglja ili nuklearnom energijom. U Danskoj su vršeni opiti i utvršeno je da ako je vjetrenjača instalirana na dobroj lokaciji 1kW je jeftiniji od bilo kojeg drugog načina proizvodnje električne energije. Ispitivanja u Nizozemskoj su pokazala da 1kW je približno na istoj razini kao i ostali načini proizvodnje električne energije, ali sa dokazanom tendencijom pada cijene električne energije koja je proizvedena uz pomoć vjetro elektrana.
Jos nekoliko prednosti energije vjetra:
• Fosilna goriva pri sagorjevanju oslobađaju štetne materije kao sto je CO2, a energija vjetra je jedan čisti energetski izvor..
• Energija koju dobijamo uz pomoć vjetra je nepresušna , nakon naftne krize u cijelom svijetu je veliki impuls dobven za uporabu enrgije proizvedene uz pomoć vjetra. Slika budućnosti je pronalaženje novih i čistih izvora energije..
• Energija vjetra može veoma brzo i efikasno biti uporabljena, jedan kompleks vjetro-elektrana može brzo, jeftino i efikasno biti uključen u proces proizvodnje električne i mehanićke energije. Energija vjetra može na različite načine i mjesta biti instalirana, zbog toga trnsformisanje na željeni napon i troškovi transporta električne energije su minimalni.

Nedostatci su: neprikladan izgled u urbanim sredinama, proizvođač zvuka i šumova, mada  je novija izvedba elektrana na vjetar skoro bešuna.

Energija vetra u Bosni i Hercegovini
Koliko nam je potrebno elektrana na vjetar i sunce ?
Ako mi u Bosni i Hercegovini uspijemo ostvariti samo 20% potrebne električne energije koja je proizvedena čistom prirodnom energijom, podsticaji EU-a pri ostvarivanju ovakvih projekata su ‘'svršen čin''.

Da li je to tako jednostavno ostvariti? Možda, ali samo malo volje elektro-energetskih firmi i dobar kontakt u Brusselu napravio bi od Bosne i Hercegovine malo energetsko čudo .
Koliko je prostora potrebno za jednu vjetrenjaču (turbinu)?

Za jednu turbinu potrebno je prostora koliko zauzima sama njena fundament ploča. Kod turbine od 1,5MW taj prostor iznosi +/- 150m2. Jedan park vjetrenjača od 10 turbina snage 1,5 MW računamo 10 X 150 m2 i još jedan dostavni put od 3m širine onda dibijemo da za jedan park turbina od 15 MW moramo imati 6000 m2 .Izgradili se ovaj park na lokaciji bogatoj prirodnim strujanjima onda cemo od ovoga parka vjetrenjača proizvesti 50.000.000 kWh (pedeset miliona kilowat sati), a to vam je točno 8300 kWh po m2 za samo godinu dana. I sad računajte da cijelu južnu padinu brda Hum pokrijete sa sunčevim kolektorima, cijeli jedan grad bih imao svoju čistu električnu energiju.

Za takve projekte treba dizati ne samo ruke nego i noge !!!!!!!????

Za hercegovina.info B.Buhač