PRIHODI DRASTIČNO RASTU Zašto investitori bježe od najveće vojne kompanije iz Hercegovine

Kompanija Igman iz Konjica lider je domaće namjenske industrije koja je u velikom usponu.

Prihodi Igmana drastično rastu, kompanija povećava kapacitete, ulaže u nove investicije i sklapa nove velike ugovore. Igman se smatra jednom od strateški važnih kompanija za Federaciju. Prošle godine prihodi tvrtke narasli su na 179 milijuna KM, s 134 milijuna maraka godinu ranije.

Ipak, za razliku od drugih kompanija koje privlače investitore, među kojima su i neke iz namjenske industrije, Igman ne pobuđuje interes ulagača, piše BiznisInfo.ba.

Tijekom cijele prošle godine zabilježeno je samo šest trgovanja dionicama Igmana. Ukupna vrijednost trgovanja dionicama ove tvrtke bila je manja od 25 tisuća KM. U prva dva mjeseca ove godine nije bilo ni jednog trgovanja dionicama Igmana.

Za usporedbu, u veljači ove godine obavljeno je nekoliko milijunskih trgovanja dionicama goraždanskog Unis Ginexa.

Američki investitor prošle je godine stekao udio od oko 41 posto u vogošćanskom Pretisu, za što je, kako smo ranije pisali, platio oko 17 milijuna KM, a ušao je i u vlasništvo tvrtke Binas s više od 25 posto.

Pobjeda Technology Goražde, koja je privatna tvrtka, također je promijenila vlasnike.

S druge strane, jedini ozbiljni investitor koji je proteklih godina kupovao dionice Igmana bila je obitelj Ahmetlić. No, i oni su odlučili prodati dionice, o čemu smo pisali početkom veljače.

Muharem Ahmetlić prodaje udio od 24,71 posto ili 143.077 dionica po cijeni od 200 KM, što ukupno iznosi 28,6 milijuna KM, dok Ahmed Ahmetlić prodaje udio od 5,18 posto ili 30.020 dionica, također po 200 KM, što iznosi 6 milijuna KM.

Ahmetlići su dionice kupovali ranijih godina. Muharem Ahmetlić svoj je udio kupio 2019. godine po cijeni od 80,76 KM po dionici, odnosno ukupno za oko 11,5 milijuna KM.

Trenutna tržišna cijena dionice Igmana iznosi 200 KM.

Što je problem s Igmanom?

Problem s Igmanom je niska profitabilnost tvrtke. Naime, čista dobit prošle godine iznosila je oko 1,5 milijuna KM, što je svakako nizak iznos u odnosu na ukupne prihode. To je dodatno smanjenje u odnosu na dobit od 2,6 milijuna KM godinu ranije.

Neto profitna marža, odnosno postotak dobiti u odnosu na ukupne prihode, iznosi tek 0,8 posto.

Za usporedbu, Unis Ginex je u prvoj polovici prošle godine (još nije objavljeno izvješće za cijelu godinu) imao ukupne prihode od 45,3 milijuna KM te dobit od čak 18 milijuna KM. Pretis je također u prvih šest mjeseci imao prihode od 51,3 milijuna KM i dobit od 11,8 milijuna maraka.

Osim toga, važno je napomenuti da neto dobit kod dioničkih društava nije isto što i dividenda. Naime, svake godine Skupština, odnosno većinski vlasnik tvrtke, donosi odluku o raspodjeli dobiti. Dio dobiti koji se odredi za podjelu dioničarima naziva se dividenda.

Kod Igmana je dio dobiti posljednjih godina korišten za povećanje kapitala društva, dok je manji dio isplaćivan dioničarima.

Na primjer, dobit tvrtke 2021. godine iznosila je oko 6,7 milijuna KM, ali je u Fond rezervi društva uplaćeno oko 5,7 milijuna, od čega je gotovo 4 milijuna KM bilo namijenjeno povećanju kapitala tvrtke, dok je manje od milijun KM izdvojeno za dividendu.

Inače, dividenda se dijeli proporcionalno udjelu u vlasništvu kapitala.

Strateška tvrtka

Podsjetimo, Vlada FBiH većinski je vlasnik Igmana s 51 posto dionica, koliko ima i u Ginexu, Pretisu, Binasu itd.

Činjenica da su to strateške tvrtke dobra je za radnike i razvoj samih poduzeća, ali se postavlja pitanje je li to dobro za investitore. Naime, to znači da kod ovih tvrtki Federaciji profit nije na prvom mjestu.

Vlasti nastoje što više razviti ove tvrtke putem novih investicija, otvaranja radnih mjesta, rasta izvoza, a često su razni političari izjavili i da su nam one potrebne i "za ne daj Bože".

Zbog toga se vlasti ne ustručavaju odreći dijela dobiti radi rasta i razvoja namjenske industrije, a u planu je i otvaranje novih pogona u nekim drugim kantonima.

Sve to može biti prihvatljivo kod tvrtki koje ostvaruju veću dobit, poput Ginexa i Pretisa. No, ako je dobit niska, a pritom treba odvagnuti koliko će od te dobiti uopće biti raspodijeljeno, jasno je zašto investitori zasad nisu previše zainteresirani za dionice Igmana.