Mostarskom Aluminiju deblokiran račun

On je dodao kako zbog cjelokupne situacije s Elektroprivredom HZ HB, Aluminij za 2013. godinu još uvijek nije popisao ugovor o isporuci struje, tako da je 125 magavati koje im je isporučivalo to poduzeće godišnje još uvijek upitno.

Naime, sinoć je postignut sporazum između dvije kompanije da Aluminij prihvaća izmiriti dio duga (koji je 30. studenoga ove godine iznosio 19 900 000 maraka) u iznosu od 17 milijuna maraka u idućih nekoliko dana, što je po Bradvičinim riječima, praktično skoro sav dug. Tim sporazumom račun Aluminija je deblokiran i mjenice su povučene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uskoro bi se čelnici dviju kompanija trebali ponovno sastati i dogovoriti o isplati preostalog dijela duga. Za Aluminij bi, po Bradvičevim riječima, bilo prihvatljivo da se dug izmiri u više tranši u idućem razdoblju.

Naime, poznato je kako je cijeli sektor aluminijske proizvodnje u Europi u velikoj krizi te da je većina europskih kompanija već zatvorila proizvodnju, a da je Aluminij u BiH najveći izvoznik s čak 37 posto od ukupnog izvoza cijele BiH. Zbog toga u Aluminiju smatraju kako bi se u slijedeće pregovore između dvije kompanije trebale uključiti i sve relevantne institucije, kako bi se pronašlo dugoročnije riješenje prihvatljivo za obje kompanije.

Bradvica također smatra kako je Elektroprivreda HZ HB nije imala razumijevanja prilikom blokiranja računa Aluminija te da se prema svom dugogodišnjem partneru ponijela na vrlo nekorektan način.

"Neka sada svatko postavi pitanje što bi oni značili bez jednog specijalnog potrošača kakav je Aluminij i kada godišnje ne bi isporučivali 125 magavati struje koliko isporučuju danas", kazao je Bradvica, dodavši kako je krajnje vrijeme da se stvari postave u okvire tržišnoga ponašanja.

"Ja sam apsolutno za to. Ako ovoj državi ne treba aluminijska proizvodnja, molim lijepo neka se izjasne, ali dosta je više šutnje, jer oni uporno šute. Svaka druga država se jasno izjasni i onda postoje mehanizmi za gašenje i tako dalje", naglasio je Bradvica.

Što se tiče rada FERK-a, Bradvica je kazao kako se ta agencija trenutno ponaša kao najobičniji servis elektroprivreda te da je FERK ovih dana, točnije 22. studenoga ove godine, donio odluku da se za 2013. godinu još povećaju cijenu električne energije.

"I zadnji put kada su donosili odluku o povećanju cijene prekršili su sve moguće proceduralne odredbe, zbog čega smo mi podnijeli tužbu, ali daj Bože kakva je žurnost u sudu da to riješe u idućih pet godina", naglasio je Bradvica.

Postavio je pitanje "moramo li se svi zapitati dokle oni misle povećavati cijenu i struje i sav javašluk u ovoj državi pokrivati s povećanjem cijene struje".

"Mi danas imamo 831 zaposlenog, a prije dvije godine imali smo 100 više. Samo ta činjenica govori što mi radimo kada su u pitanju nekakve interne mogućnosti i smanjivanje internih troškova, a da ne govorim za neke druge. Naravno da to nisu popularne mjere, a valjda uprava postoji da pribjegava i nepopularnim mjerama. Za razliku od nas zašto bi javne kompanije povlačile takve poteze kada one imaju puno elegantnija rješenja; oni odmah povećaju cijenu struje koju će platiti onaj koji mora platiti", kazao je Bradvica. Dodao je kako Elektroprivreda vrlo vješto skriva kompanije iz javnog sektora koje im ništa ne plaćaju. "Zašto nikada u javnost nisu izašli s tim podatcima? Dakle, država štiti svoj javašluk i svoj nerad", konstatirao je Bradvica.

"Ove uvjete za plaćanje električne energije ne možemo prihvatiti. Ne da nećemo nego ne možemo jer ćemo ovu godinu sigurno završiti s gubitkom", dodao je.

Iz Aluminija podsjećaju kako su svi njihovi problemi počeli kada je FERK u veljači ove godine povećao cijenu električne energije s 43 eura na 54 eura po megavat satu.

Također, upozoravaju kako država nije pokazala nikakvo zanimanje za problema Aluminija prilikom poskupljenja struje te da su nekoliko puta od relevantnih instucija tražili ne pomoć, niti donacije već samo da se izjasne o tome treba li ovoj državi proizvodnja aluminija ili ne treba, zaljučio je direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradvica.

Fena