Mario Gadžić: Aluminij će u 2017. poslovati pozitivno

...Dnevnik.ba, pod naslovom Aluminij će u 2017. poslovati pozitivno. Gadžić je odgovarao na upite urednika Jurice Gudelja, a tekst razgovora prenosimo u cijelost:

Dnevnik.ba: Nedavno je usvojen Plan restrukturiranja Aluminija i osnovano društvo AL Trade d.o.o. Mostar. Što će to konkretno značiti za tvrtku i njene radnike?

Gadžić: Vlada FBiH, a tako i mali dioničari Aluminija, već su mojim imenovanjem na mjesto direktora dali potporu i mojemu Planu strateškoga restrukturiranja Aluminija, a na nedavnoj je Skupštini dioničara tomu prijedlogu, zapravo, dat onaj završni pečat. Upravo zato što je bilo jasno da naši vlasnici odobravaju smjer kojim je aktualna uprava Društva krenula, već dulje od dva mjeseca svakodnevno radimo na provedbi ključnih stavki iz toga plana. Pokrenuli smo opsežan zahvat restrukturiranja poduzeća, u samo dva mjeseca povećali smo proizvodnju za 20%, vratili smo povjerenje banaka, revidirali sve prodajne i nabavne ugovore, ostvarili učinke ušteda. Povrh svega, potpisali smo ugovor s Elektroprivredom BiH koji je okarakteriziran povijesnim, a njime smo osigurali stabilnu opskrbu Aluminija električnom energijom po znatno nižoj cijeni u odnosu na onu koju smo plaćali dosad. Dakle, s učincima novoga ugovora za struju, podizanja proizvodnje i početka paljenja ugašenih elektrolitičkih ćelija, postavljeni su temelji za pozitivno poslovanje Aluminija u 2017. godini. Što se, pak, tiče osnivanja supsidijarnoga društva AL Trade, ono će se, primarno, baviti trgovinom električnom energijom, kao ključnom i najskupljom ulaznom stavkom u procesu proizvodnje aluminija. Time Aluminij čini bitan iskorak u budućnost, u kojoj želi postati energetski neovisnim, čak i poželjnim trgovinskim partnerom i drugim potrošačima.

Dnevnik.ba: Zahvaljujući liberalizaciji tržišta električne energije i padu cijene električne energije na tržištu, prije mjesec dana ste potpisali novi ugovor za kupnju električne energije s Elektroprivredom BiH za koji ste istaknuli da je dosta povoljniji, kolike se uštede očekuju u apsolutnom iznosu na mjesečnoj razini i kako očekujete da će se to odraziti na poslovanje?

Gadžić: Kao što rekoh, ugovor nije bezrazložno nazvan povijesnim. U prvomu redu, a to je iznimno bitno za cjelokupnu državu, ovim su poslovnim iskorakom srušene barijere kojima je već odavna bilo mjesto u ropotarnici povijesti. Drugo, ugovor nam osigurava sigurnu opskrbu strujom prema značajno nižim cijenama u odnosu na one koje je Aluminij plaćao prethodnih godina, pa evo plaćat će i do kraja ove godine, zbog obveza iz ugovora kojega je ova uprava naslijedila. Aluminij će tako, samo na stavci električne energije, u 2017. godini ostvariti uštedu od gotovo 22 milijuna KM! Trebam li što dodati, u smislu značaja toga podatka za naše ukupno poslovanje? Međutim, premda je do ove suradnje trebalo doći i godinama prije, jer je riječ o prirodnoj međusobnoj naslonjenosti poslovanja najvećega proizvođača električne energije u BiH i najvećega potrošača toga energenta, razumijevanje i potpora službene politike bili presudni za stvaranje preduvjeta pokretanju maratonskih pregovora za ugovaranje toga poslovnog odnosa. Stoga se i ovom prigodom zahvaljujem Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH i Vladi FBiH, poglavito ministarstvima koja pokrivaju financije, energetiku i industriju, na svemu učinjenomu u tomu procesu.

Dnevnik.ba: U jednom nedavnom intervjuu, predsjednik Nadzornog odbora Aluminija, Dalibor Miloš, istaknuo je kako pojedini ugovori koji su potpisani u proteklom periodu „nisu imali veze sa zdravom pameću" i da je aluminij prodavan po nižim cijenama od tržišne, je li itko odgovarao za takve ugovore?

Gadžić: Već sam, u nekoliko navrata, isticao kako sam snažnim kritičarem neznanja, nečinjenja promjena, neprilagođivanja tržišnim uvjetima i neupravljanja rizikom u proteklim godinama. Upravo je takovo ponašanje prethodnih uprava, uz one objektivne okolnosti visokih cijena ulaznih sirovina i niskih burzovnih cijena metala, dovelo do enormnih gubitaka u Aluminiju. Već sama činjenica da smo sve zatečene ugovore, kako one s dobavljačima, tako i one s kupcima, morali podvrći reviziji, te se potom, mukotrpnim pregovorima, izboriti za realne tržišne uvjete, govori vam kakovo smo stanje zatekli i što se sve u Aluminiju događalo. Na nama nije da procesuiramo, ali jest da upoznamo mjerodavna tijela sa svim saznanjima o eventualnim počinjenjima kaznenih djela. Tu smo zadaću savjesno izvršili, i izvršavamo.

Dnevnik.ba: Koliku su štetu prema Vašoj slobodnoj procjeni izazvali loši ugovori prethodnih Uprava i o kakvim je konkretno ugovorima riječ?

Gadžić: Teško je procijeniti precizne brojke, odnosno odvagnuti objektivne okolnosti i one štetne utjecaje loših, u nekim slučajevima i kriminalnih radnji, i to u čitavomu nizu proteklih godina, pa se u to ne bih ni upuštao. Također, jasno Vam je kako ne možete očekivati od mene javno navođenje spornih ugovora i prozivanje pojedinih tvrtki koje su radile s Aluminijem. To ostavljamo istražnim i sudskim tijelima. Procesi su tu kako bi nam neke stvari razjasnili, a pravorijeci će, po njihovoj pravomoćnosti, objelodaniti i te pojedinosti za koje pitate. Ja nisam tu kako bih govorio o onomu što je predmetom istraga, ali jesam tu kako bih spasio ovu vitalnu tvornicu za cjelokupnu BiH, i na tomu, zajedno sa svojim timom, radim 24 sata na dan. Ono što mi učinimo i postignemo, javnosti že uvijek biti poznato. Rad ove uprave odlikuje otvorenost i prema našim vlasnicima, u prvomu redu prema Vladi FBiH i Vladi RH, potom prema našim djelatnicima i prema medijima, odnosno javnosti koja treba znati što nas to opterećuje, ali i kakove smo pomake napravili na otklanjanju problema, i to u svim segmentima poslovanja.

Dnevnik.ba: Ima li Aluminij akivnih ugovora sa tvrtkama Marijana Primorca koji se često spominjao u kontekstu Aluminija i ''toksičnih ugovora'' tijekom ranijih upravljačkih i nadzornih struktura Aluminija?

Gadžić: Ne!

Dnevnik.ba: Kada očekujete povratak profitabilnosti Aluminija i kako planirate servisirati dugove koje ste naslijedili?

Gadžić: Dakle, ostvarili smo sve preduvjete za pozitivno poslovanje već u sljedećoj godini, a u ožujku 2017. otpočinjemo s bitnim procesom ponovnoga pokretanja 25 posto ugašenih proizvodnih kapaciteta, odnosno s postupnim paljenjem 64 isključene elektrolitičke ćelije u našoj Elektrolizi. Svaka nova uključena ćelija dodatnom je tonom našega metala na tržištu i dodatnim prihodom za realizaciju ovoga o čemu govorim! Kada je riječ o naslijeđenim dugovanjima, u tijeku je izradba opsežnoga plana saniranja tih obveza i vjerujem kako ćemo do sredine sljedeće godine izići pred naše vjerovnike s realnim planom dugoročnoga restrukturiranja naših obveza koji će biti prihvatljiv za sve strane.

Dnevnik.ba: Često se spominje prodaja Aluminija, ali i moguća dokapitalizacija, što je prema Vašem mišljenju najbolja opcija?

Gadžić: Brojni će kazati kako Aluminij ne vrijedi ništa jer su mu dugovanja veća od kapitala, te je možda privatizacija najbolja opcija. Ne kritiziram nijednu opciju vezanu uz strategiju buduće pozicioniranosti ovoga društva u vlasničkomu smislu, ali se ne slažem s brojnim tvrdnjama i izjavama jer su nastajali iz okolnosti koje su kreirale mišljenje o Aluminiju, a kroz te okolnosti nitko dosad nije sagledao niti prikazao uzroke i razloge lošega stanja. Ne podržavam da se na temelju paušalnih analiza, i to od onih koji se žele domoći kapitala u ovomu društvu, kreira strategija koja će Aluminij uvesti u neke ozbiljne priče o privatizaciji ili dokapitalizaciji, a još uvijek postoje kvalitetnija realna rješenja. Usvajanjem našega Plana strateškoga restrukturiranja Aluminija, postalo je nedvojbeno jasno kako niti Vladi FBiH nije cilj slabljenje Aluminija, ni njegova bezuvjetna prodaja, napose ne obezvrjeđivanje njegove stvarne vrijednosti u tomu postupku. Dajući potporu mojemu imenovanju i mojemu strateškom planu, preko svojih predstavnika u NO-u i na Skupštini dioničara naše tvornice, Vlada FBiH dala je potporu ovoj viziju koju vam prenosim i koju branim i provodim.

Dnevnik.ba: Kada planirate postići puni kapacitet proizvodnje Aluminija?

Gadžić: Prema našemu planu, negdje do travnja, najkasnije lipnja 2018. godine trebali bismo imati svih 256 elektrolitičkih ćelija u pogonu. To nam je sudbinskim pitanjem!