Izgradnja hidroelektrana na Balkanu postaje sve teža, više je razloga za to

Projekte gradnje novih hidroelektrana u zemljama zapadnog Balkana bit će sve teže realizirati u budućnosti zbog kliamtskih promjena, protivljenja javnosti i pravnih i financijskih izazova, pri čemu ti projekti ili ne bi doprinijeli energetskoj sigurnosti ili nemaju dovoljno ekonomskog potencijala, navodi se u analizi nekoliko međunarodnih organizacija.

Hidroelektrane tradicionalno imaju veliku ulogu u mnogim elektroenergetskim sistemima jugoistočne Europe, sa posebno velikim udjelom u nekim zemljama zapadnog Balkana gdje, zajedno s ugljem, već desetljećima čine okosnicu proizvodnje električne energije.

U analizi 'Zašto je hidroenergija u jugoistočnoj Europi rizična investicija' navodi se da su mnoge zemlje jugoistočne Europe u fazi u kojoj novi hidroenergetski kapacitet ili neće doprinijeti energetskoj sigurnosti zbog prevelike ovisnosti, kao što je slučaj u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, ili im je ostalo malo ekonomskog potencijala, u slučaju Bugarske i Kosova.

Albanija je gotovo 100% ovisna od hidroenergije, Crna Gora oko 50%, Bosna i Hercegovina oko trećine struje proizvodi u hidrocentralama, Srbija oko 28%, a Sjeverna Makedonija gotovo četvrtinu, piše Euractiv.

"Zato nije iznenađujuće da kada je potreba da se razvija obnovljiva energija postala dio političke agende na nivou EU krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, vlade zemalja jugoistočne Europe su to uglavnom vidjele kao mogućnost da grade više hidroelektrana", navodi se u izvještaju koji su objavile organizacije CEE Bankwatch, EuroNatur, RiverWatch i WWF Adria.

Iako neke države regije tvrde da imaju ogroman neiskorišteni potencijal, autori studije ističu da su te tvrdnje obično zasnovane na desetljećima starim procjenama iz vremena 'kada su padaline bile predvidljivije, kada su se ljudi teško usuđivali da se suprotstave eksproprijaciji i kada se malo znalo o zadivljujućem biodiverzitetu regije'.

U posljednja dva desetljeća, dodaje se, stotine malih hidroelektrana snage do 10 megavata izgrađeno je širom regije, često u zaštićenim područjima ili drugim visoko osjetljivim staništima, dok su pokušaji da se izgrade 'greenfield' hidroelektrane kapaciteta većeg od 10 megavata uglavnom bili bezuspješni, sa izuzetkom Albanije i Slovenije.

"Ipak, kreatori projekata nastavljaju gurati planove za izgradnju novih velikih hidoeletrana, preusmjeravajući resurse i napore sa razvoja bržih i ekonomičnijih alternativa", navodi se u studiji. Dodaje se da je Bosna i Hercegovina posebno ambiciozna, uprkos tome što nije uspjela završiti nijednu 'greenfield' veliku hidroelektranu u posljednjem desetljeću.

Ukazujući na rizike projekata izgradnje hidroelektrana, u izvještaju se ocjenjuje da će njihova realizacija biti sve teža zbog klimatskih promjena, jedinstvenog biodiverziteta regije, pravnih izazova, otpora javnosti i financijskih problema.

U analizi se posebno ističu visoki rizici izgradnje devet hidroelektrana u regiji, uključujući centrale Skavica u Albaniji, Bistrica, Buk Bijela, Dabar, Ulog i Janjići u Bosni i Hercegovini i Komarnica u Crnoj Gori.

Autori izvještaja preporučuju niskorizične investicije koje mogu pomoći regiji da pređe na zeleniji, društveno i ekonomski održiviji energetski sistem. Ono što je zajedničko svim zemljama regije, navodi se u analizi, jeste neiskorišten potencijal energije sunca i vjetra.

"To također mora biti urađeno pažljivo, jer vjetroparkovi i solarne farme na pogrešnom mjestu mogu isto nanijeti štetu", upozoravaju autori i dodaju da prioritet treba dati izgradnji na površinama kao što su krovovi, parkinzi, industrijske zone i zemljište koje nije pogodno za poljoprivredu.

Te tehnologije nude mnogo veći potencijal nego hidroenergija danas i zahtijevaju minimum poticaja zbog pada troškova posljednjih godina. Sve zemlje, dodaje se, također bi mogle u mnogo većoj mjeri koristiti toplotne pumpe i sisteme za skladištenje energije, kao i geotermalnu energiju i da prioritet daju projektima obnovljive energije u domaćinstvima i lokalnim zajednicama, objavio je Euractiv.