Hercegovina idealna za proizvodnju električne energije iz Sunca

... samo na potencijalima i nema nikakve društvene koristi", izjavio je za Fenu konzultant za energiju i klimatske promjene Nihad Harbaš.

Govoreći o korištenju energije Sunca, kako je naveo, važno je razlikovati korištenje tog oblika energije za zagrijavanje potrošne tople vode putem solarnih panela ili kolektora s jedne strane, i proizvodnju električne energije putem fotonaponskih modula s druge strane. Razlika je u namjeni, tehnologiji, visini investicijskih troškova, administrativnim procedurama dobijanja dozvola, kapacitetima i drugo.

"Korištenje energije Sunce putem solarnih panela ili kolektora dosta je jednostavnije i ne zahtijeva ishodovanje dozvola. Tehnologija je dosta jednostavna i proizvodi se i u BiH. Korištenje tih sustava namjenjeno je prije svega velikim potrošačima tople vode tipa hotela, bolnica, sportskih dvorana, tamo gdje je to pogodno, odnosno gdje ima dosta sunčanih dana kao što je Hercegovina, ali i druga područja BiH. Ova tehnologija zasad nije doživila veću ekspanziju, ali su predviđanja da će cijene ovih tehnologija opadati, te samim tim primjena i potražnja porasti", dodao je Harbaš.

Ono što je dobro kod ove tehnologije, po njegovim riječima, jeste da se proizvodi i koristi u BiH i da može doprinijeti održivom razvoju zajednice u segmentu zapošljavanja, trgovanja, te u krajnjoj liniji smanjenju emisija stakleničkih plinova u atmosferu, odnosno smanjenje utjecaja na okoliš.

"Kada se energija Sunca iskorištava u svrhe proizvodnje električne energije, tu priča postaje dosta složenija iz nekoliko razloga. Prije svega investicijskih troškova, zatim pripreme projekta, prikupljanja svih potrebnih dozvola, te same implementacije na terenu. Ti procesi u BiH traju po tri do četiri godine i ulažu se veliki napori za savladavanje navedenih barijera", dodao je Harbaš.

Po njegovim riječima, tehnologija fotonaponskih modula razvijena je i još uvijek se proizvodi izvan granica BiH što stvara negativnu sliku vanjskotrgovinskom bilansu BiH. Međutim, iskorištavanje ovog oblika obnovljive energije u svrhu proizvodnje električne energije je razvijeno u BiH. Tome ide u prilog i činjenica da je dosad u BiH izgrađeno više od 140 fotonaponskih elektrana koje su u sustavu poticaja.

"To znači da su svi proizvođači električne energije iz Sunca privilegirani, odnosno da dobivaju dosta veće (tzv. garantovane) tarife za prodaju električnu energiju od referentnih. Taj novac jeste ustvari novac s računa krajnjih potrošača koji se prikuplja putem sustava naknade za obnovljive izvore energije, a koji u FBiH iznosi 0,001976 KM/kWh, dok u entitetu Republika Srpska iznosi 0,0044 KMkWh. To znači da, recimo, svako domaćinstvo izdvaja jednu do dvije KM mjesečno za poticanje obnovljivih izvora energije putem tzv „feed-in-tarife". Zahvaljujući ovakvom sustavu poticaja, projekti solarnih elektrana su isplativi unutar pet godina", naveo je Harbaš dodajući da treba razmišljati i o naprednim sustavima tipa „feed-in-premija" ili aukcije, sustava koji su više tržišno orijentirani mehanizmi.

Koliko je ovo tržište razvijeno, naveo je Harbaš, govori i činjenica da su sve dinamičke kvote za solarnu energiju rezervisane do 2020. godine, osim u entitetu Republika Srpska gdje je ostalo još slobodnih kvota za solarne elektrane na krovovima preko 250 kW instalirane snage.

"Investicije u fotonaponsku tehnologiju su u konstantnom padu i samo se postavlja pitanje kada će postati isplativo za obična domaćinstva da instaliraju potrebne kapacite PV modula kojim će moći zadovoljiti svoje vlastite potrebe i/ili proizvedenu električnu energiju plasirati u mrežu i na taj način „kompenzirati" potrošnju s proizvodnjom, tzv. prosumers - oni koji i koriste i proizvode električnu energiju. Još uvijek, taj princip neto mjerenja, bez poticaja, nije razvijen i isplativ u BiH", kazao je Harbaš.

Naglasio je da se svemu tome treba pristupiti strateški, odnosno da država treba donijeti strategiju u kojem smjeru razvijati ovaj oblik tehnologije, ali i ostale tehnologije kako obnovljivih izvora energije, tako i konvencionalne izvore kao što su ugalj, plin i drugo. Pored toga, donošenjem državne strategije energetike otvaraju su i mnogi fondovi kojim bi BiH mogla pristupiti. Harbaš je kazao da se trenutno radi na izradi jedne skraćene verzije.

"U rješavanju navedenih prepreka aktivno sudjeluju resorna ministarstva, ali međunarodne organizacije koje djeluju u BiH", dodao je Harbaš.

FENA