Financijske posljedice koronavirusa neće se moći umanjiti bez međunarodnih zaduženja FBiH

Svijet se suočava s najvećom zdravstvenom, ali i gospodarskom krizom u novijoj povijesti. Posljedice pandemija koronavirusa već osjećaju poslodavni subjekti u BiH, a u kratkom vremenu tisuće radnika ostalo je bez posla.

Gospodarsku situaciju izazvanu koronavirusom i mjere Vlade FBiH za suzbijanje posljedica krize za hercegovina.info je komentirao diplomirani ekonomist i ovlašteni revizor Marko Perić. Stočanin koji je stručnjak iz oblasti računovodstva, financija i poreza.

Neki ekonomski stručnjaci za ovu krizu kažu da će ostaviti veće posljedice nego ona iz 2008. godine. Je li prerano za takve ocjene i kakva su vaša predviđanja?

Prema mišljenju većine relevantnih svjetskih ekonomskih stručnjaka procijene su da će ova kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa imati veće posljedice od gospodarske krize iz 2008. godine. Osobno se slažem sa takvim stavovima premda treba uzeti u obzir da će razmjere posljedica definirati dva čimbenika: vrijeme trajanja pandemije i mjere Vlada pojedinih država na ublažavanju ekonomskih posljedica. U tom kontekstu možemo govoriti da je prerano donositi konačne zaključke o utjecaju krize na gospodarstvo, ali sigurno da će se one osjetiti u narednim godinama.

Pandemija koronavirusa paralizirala je cijeli svijet pa tako i bh. ekonomiju. Koliko je radnih mjesta ugroženo prema vašoj procijeni?

Prema neslužbenim podacima do kraja ožujka povećana je nezaposlenost za cca 5.000 što nije značajan broj ako se u obzir uzmu razmjeri pandemije. Ipak, treba uzeti u obzir da je kriza na početku i da bi se masovnija otpuštanja radnika mogu očekivati u travnju i svibnju. U tom kontekstu od presudne važnosti su mjere koje će donijeti Vlada FBiH i druge nadležne institucije u BiH na ublažavanju ekonomskih posljedica. Smatram da već prve najave Vlade FBiH da priprema paket mjera kroz garantni i interventni fond utječe na poslodavce da prolongiraju odluke o otpuštanju radnika. U vezi sa navedenim brzina i efikasnost mjera Vlade FBiH će biti čimbenik od kojega će ovisiti dali će doći do značajnog otpuštanja radnika u travnju ili će pak trend biti opadajući. Kvantificirati procijene o broju otpuštanja bez sveobuhvatne analize bilo bi improviziranje i u tom kontekstu smatram da trenutno nitko nije u situaciji davati takve procijene.

Zemlje u susjedstvu već su donijele neke mjere za spas gospodarstva. Vlada Hrvatske je tako osigurala iznos minimalne plaće za radnike poduzeća pogođenih koronavirusom i najavila još novih mjera. Koliko je ovaj scenarij realan u bh. okvirima, može li Vlada FBiH donijeti sličnu odluku?

Vlada Republike Hrvatske u suradnji sa udrugom poslodavaca, sindikatima i ostalim relevantnim institucijama donijela je niz mjera na ublažavanju posljedica krize. Ono što treba istaknuti da je Vlada Hrvatske relativno brzo donijela mjere za sufinaciranje neto plaća, odgodu plaća doprinosa i poreza kao i prolongiranju otplate rata kredita za fizičke i pravne osobe. Ukoliko bi smo željeli komparirati mjere Vlade Hrvatske i Vlade FBiH trebali bi smo krenuti od činjenice da je Hrvatska članica EU i da su joj na raspolaganju grand sredstva EU. Nadalje, Hrvatska narodna banka može raditi primarnu emisiju novca dok Centralna banka BiH nema takvu mogućnost te su javne financije Republike Hrvatske stabilnije od BiH javnih financija.

U vezi sa prethodno navedenim nije realno očekivati da Vlada FBiH i državna razina BiH mogu u cijelosti poduzeti mjere koje je poduzela Vlada Republike Hrvatske ali se kroz rebalans proračuna FBiH i međunarodna zaduženje mogu osigurati znatna sredstva za ublažavanje posljedica krize.

Gospodarstvenici su uglavnom nezadovoljni dosadašnjim mjerama vlasti u FBiH, dok je u RS-u situacija nešto bolja?

Vlada Republike Srpske je donijela određene ekonomske mjere koje se prije svega odnose na odgodu plaćanja poreza na dobit za 2019. godinu, naknade za unapređenje općekorisnih funkcija šuma i protupožarne naknade odnosno o pruduženju roka plaćanja sa 31.03. na 30.06.2020. godine kao i plaćanju obveza u akontacijama do 31.12.2020. godine. Činjenica je da Vlada FBiH do sada nije poduzela mjere za smanjenje utjecaja krize ali je u međuvremenu najavila formiranje dva fonda (interventni fond i garantni fond) čime je najavile subvenciju doprinosa i poreza na plaću za sve pravne osobe i poduzetnike koje nisu otpuštali radnike. Prije svega treba sačekati konačnu Odluku Vlade FBiH najavljenu za petak 03. travnja 2020. godine i vidjeti koje mjere su donijete i na koji način su definirani uvjeti. Ako bi pak komparirali stanje javnih financija entiteta smatram da je Federacija BiH u boljoj poziciji od Republike Srpske i da može donijeti bolje mjere u cilju smanjenja utjecaja krize.

Koje mjere je potrebno donijeti kako bi se smanjio utjecaj koronavirusa na gospodarstvo?

Neke pozitivne mjere Vlada FBiH je već najavila putem medija (subvencioniranje doprinosa i poreza, dijela neto plaća i slično). Također, Agencija za Bankarstvo FBiH donijela je Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica čime je bankama omogućeno uvođenje grace perioda do 6 mjeseci na glavnice kredita koji se otplaćuju u anuitetima za klijente banke (fizičke i pravne osobe). Nadalje, smatram da bi pozitivne mjere u kratkom roku bile prije svega fiskalne mjere poput odgode plaćanja poreza na dobit za 2019. godinu i oslobađanje od plaćanja akontacija poreza na dobit za 2020. godinu, oslobađanje od plaćanja komunalnih taksi, odgoda plaćanja režijskih troškova (struje, voda, telefonija) i odgoda plaćanja PDV-a za posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec za pravne osobe i obrtnike koji privremeno ne obavljaju djelatnosti i slično. Dugoročne mjere trebale bi se odnositi na dostupnost nepovratnih grant sredstava, mogućnost dodatnog kreditnog zaduženje i slično sa ciljem kako se gospodarstvu po prestanku pandemije osigurala likvidnost za nastavka poslovanja i ulazak u nove poslovne cikluse. Međutim, bez obzira na razinu mjera koje budu donijete presudnu ulogu u ublažavanje ekonomskih posljedica ima vrijeme odnosno brzina provođenja mjera (jednostavnost postupka prijave na mjere, efikasnost administriranja i isplata subvencija u što kraćem vremenskom rasponu od prijave na mjere).

Nitko ne može predvidjeti koliko će situacija s koronavirusom trajati. No, možete li predvidjeti financijske posljedica za Bosnu i Hercegovinu, ako kriza bude trajalo do primjerice 01. lipnja ili listopada što neki nažalost i predviđaju?

Bez obzira na vrijeme trajanja pandemije financijske posljedice će biti značajne za društvo u cijelini. Ono što u ovom trenutku možemo zaključiti da se financijska posljedice neće moći umanjiti bez međunarodnih zaduženja Federacije BiH, prije svega zaduženja od strane MMF-a. Prije svega još jednom trebam istaknuti da bi kvantificiranje financijskih posljedica do nekog roka improviziranje, ali načelno smatram da bi i snažnije države od BiH teško mogle podnijeti financijske posljedice krize ako bi trajala do listopada ili dalje. U tome smislu trebamo se nadati da će pandemija stati do lipnja. Međutim, kako je cilj svake ekonomske politike pretvoriti prijetnje u prilike tako smatram da je ovo dobra situacija kako bi se u dugom roku vratilo povjerenje građana u institucije države, resetirao javni sektor i postigao veći stupanje kohezije između gospodarstva i javnog sektora.