Dolar oslabio, funta ojačala nakon izbora u Britaniji

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna oslabio prema košarici valuta, ponajviše prema britanskoj funti, što je posljedica ishoda britanskih parlamentarnih izbora i dogovora SAD-a i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 0,7 posto, na otprilike 97,20 bodova.

Pritom je tečaj eura prema dolaru porastao 0,5 posto, na 1,1120 dolara.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na japansku, za 0,7 posto, pa je njezina cijena dosegnula 109,35 jena.

Europskim valutama podršku su prošloga tjedna pružili rezultati britanskih parlamentarnih izbora koji su pokazali da je konzervativna stranka premijera Borisa Johnsona osvojila veću od očekivanja većinu u parlamentu.

Na izborima su konzervativci osvojili 365 mandata od ukupno 650 zastupnika u britanskom parlamentu, što je njihov najveći izborni uspjeh od 1987. godine i što će Johnsonu omogućiti da provede brexit 31. siječnja, kako je i obećao.

Zahvaljujući tome, britanska je funta snažno porasla i prema dolaru i prema euru, pa je njezin tečaj dosegnuo 1,35 dolara i 82,70 penija za euro.

Prema dolaru se tečaj funte kreće oko najviših razina u 19 mjeseci, dok je prema euru dosegnuo najvišu razinu od polovice 2016. godine.

„Tržište je reagiralo na veliku pobjedu konzervativaca koja Johnsonu daje mandat za uspješan završetak brexita. No, čista pobjeda mogla bi ga potaknuti da zauzme krut stav u pregovorima s EU-om. Pojavi li se opet mogućnost brexita bez dogovora, to će ponovo utjecati na funtu", kaže Shaun Osborne, valutni analitičar u Scotiabank.

I dok je prema europskim valutama oslabio, dolar je ojačao u odnosu na japanski jen, zahvaljujući dogovoru između SAD-a i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma, što je potaknulo veću sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.

U petak su predsjednik SAD-a Donald Trump i kineski dužnosnici objavili da su dogovorili prvu fazu trgovinskog sporazuma.

Sporazum pokriva intelektualno vlasništvo, prijenos tehnologije, poljoprivredu, financijske usluge, valutu i stranu razmjenu, priopćeno je iz Ureda američkog trgovinskog predstavnika (USTR).

Uz to, Peking je pristao kupiti dodatne 32 milijarde dolara američkih poljoprivrednih proizvoda u iduće dvije godine, što je otprilike 16 milijardi dolara više na godišnjoj razini u odnosu na bazu iz 2017., kazao je trgovinski predstavnik SAD-a Robert Lighthizer.

Kazao je i to da je ovo vrlo važan korak naprijed u uravnoteženju američko-kineskih trgovinskih odnosa i da sporazum uključuje niz strukturnih promjena.

S druge strane, Washington je pristao suspendirati carine na 160 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz koje su trebale stupiti na snagu 15. prosinca.

SAD će zadržati 25 posto carina na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijardi dolara, ali će prepoloviti carine na 7,5 posto na uvoz vrijedan 120 milijardi dolara, naveo je USTR.

Pozitivne poruke Feda

U srijedu su na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici čelnici Feda ostavili ključne kamatne stope nepromijenjene, u rasponu od 1,50 do 1,75 posto, i poručili da u idućoj godini očekuje nastavak umjerenog rasta gospodarstva i nisku razinu nezaposlenosti.

Fed je, također, poručio da će u odlučivanju o kamatnim stopama i dalje pratiti prigušene inflacijske pritiske i razvoj situacije u svijetu.

Fed je od početka godine kamate smanjio u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova.