Dalibor Milioš: Kad ne bismo vjerovali u uspjeh, ne bismo ni osnivali Komoru

Naglasio je pritom ideju, misiju i sadržaj rada Komore, napominjući kako ova udruga poduzetnika nije osnovana kao konkurencija bilo kome, nego rezultat potrebe da se na ovaj način artikuliraju zajednički interesi najuglednijih mostarskih tvrtki.

Autor: Cvita Kusić/privrednik

U Bosni i Hercegovini postoji Vanjskotrgovinska komora, Gospodarska komora Federacije BiH, županijske gospodarske komore, a u lipnju ove godine osnovana je Gospodarska komora Grada Mostara. Je li osnivanje Gospodarske komore Grada Mostara znači da postojeće gospodarske institucije nisu bile na "visini" svog zadatka'?

Miloš: Gospodarska komora Grada Mostara nije utemeljena da bi nekome bila oponent, napose ne kao konkurencija. Skupina mostarskih poduzetnika se okupila oko zajedničke ideje formiranja udruge kojoj smo dali ime Gospodarska/Privredna komora jer smo željeli na taj način dati joj dodatni značaj. Mi nismo ni u jednome trenutku pomislili, osobito ne zapisali u našim programskim ciljevima djelovanja, kako želimo ocjenjivati rad drugih sličnih ili različitih asocijacija, nego želimo imati svoju udrugu kroz koju ćemo artikulirati vlastite interese. Učinilo nam se da je na ovaj način lakše doći do nekih 'zajedničkih nazivnika', nego čekati da se toga netko drugi sjeti, u naše ime i zajedničku koristi, makar taj netko bio i državna institucija, financirana iz proračuna koji svi mi punimo. Dakle, i kad bi sve državne institucije bile na 'visini' svoga zadatka, a osobito ako to možda nisu, GK Grada Mostara bi radila svoj posao, jer ima vlastiti program, strategiju i načela djelovanja. Naravno, moramo napomenuti kako naša udruga ima dobre kontakte i sa GK FBiH i Županijskom komorom. Treba uzeti u obzir i to da se, bez obzira što imamo različite ciljeve, međusobno dobro dopunjujemo. Gledano na taj način, ne samo da nismo nikakva konkurencije, nego smo, generalno gledano, u istoj misiji.

Nismo čuli za slične primjere, odnosno za gospodarske komore gradova, imate li možda u nečijoj dobroj praksi, model vlastitog budućeg ponašanja?

Miloš: Mi nismo izravno prepisivali ničiji poznati model, da se tako izrazim. Postoje u svijetu komore gradova, regija, država... ali one većinom funkcioniraju pod patronatom države ili neke druge društveno-političke zajednice (regije, grada itd). Koliko smo mi mogli zaključiti razgovarajući s ljudima koji takve komore vode u svijetu, te komore uglavnom zadovoljavaju interese onih koji ih financiraju. Mi želimo ''skratiti put'' u realizaciji naših projekata i stoga zajedničke interese delegiramo našoj komori, dakle ovoj koju mi poduzetnici financiramo, ne bježeći dakako od suradnje s drugima, kad god je to moguće. Zato nismo ni imali previše vremena niti motiva negdje u svijetu tražiti ''potvrdu'' da ovakav model funkcionira. Nama se učinilo da bi mogao funkcionirati i ako je suditi po prvih pola godine našega djelovanja, modela rada Gospodarske komore Grada Mostara puni je pogodak. Kada su pak u pitanju neka druga udruženja gospodarstvenika u našem okruženju, poznato nam je primjerice da poduzetnici na području Viteza također imaju odlične međusobne veze, česte susrete i kolegijalnu razmjenu mišljenja o zajedničkim interesima, a sama forma udruživanja pritom je manje važna stvar. Neki to nazivaju biznis klubom, drugi udruženjem poslodavaca, treći nekim trećim imenom, ali važno je da su namjere pozitivne i na opću dobrobit.

- Formirani ste kao Udruženje građana? Što to znači? Kako ćete se financirati? Što će biti Vaša tijela i kako će ona biti organizirana?

Miloš: Udruga građana znači ono što jedna takva definicija i sama po sebi govori – kao slobodni, a ujedno i poduzetni građani, željeli smo podići jedno udruženje privrednika na nivou grada. Udruživanje je interesno, ali je konačni cilj da se zdrave i transparentne tvrtke ovoga grada bolje artikuliraju i nametnu kao partner društvenoj zajednici. U konačnici, svi mi ovdje živimo, skupa s obiteljima, ovdje nam odrastaju i školuju se djeca, te nam ne može biti svejedno na koji način i u kojem pravcu se grad i okruženje razvijaju. Mišljenja smo da možemo dati veliki doprinos unapređenju gospodarske i ukupne poduzetničke klime, podizanju poslovnog morala, održivom razvitku i dugoročnom prosperitetu. Stoga smo za početak i odlučili GK financirati isključivo iz članarine, a u perspektivi i od projekata koje ona samostalno ili u suradnji s privrednim i drugim subjektima realizira. Komora ima svoju Skupštinu, Upravni odbor/vijeće i Tajništvo/Sekretarijat, što je regulirano Statutom komore.

- Budući da niste vladina organizacija, hoćete li imati potrebnu snagu u ostvarivanju Vaših ciljeva? Što će biti Vaše poslanje?

Miloš: Kad ne bismo vjerovali u vlastitu snagu i uspjeh Komore, ne bismo je ni pokretali kao iznimno važan projekt za sve njezine članice. Ne samo da vjerujemo, u perspektivi, na podršku svih razina vlasti, a napose dobru suradnju sa svima, nego mislimo da možemo biti i partner određenim razinama vlasti. Naša je misija vrlo široka, ali ukratko bi se moglo kazati: Ideja i cilj inicijatora osnivanja Komore bilo je poticanje razvoja poduzetničkog okružja i poslovne inicijative, kao i poticanje, očuvanje i razvoj poslovnog morala, kao i da našim aktivnostima pomognemo sredini u kojoj živimo. Predstavljanje, zastupanje i promicanje interesa članova Udruge u odnosima sa sindikatima, vladama, državnim tijelima, nevladinim organizacijama i svim drugim pravnim i fizičkim osobama i institucijama, kao i javnosti, trebalo bi biti ključni segment djelokruga aktivnosti GK Grada Mostara. Također je od temeljnoga značaja poboljšanje konkurentnosti poduzeća za natjecanje na domaćem i inozemnom tržištu, suradnja s istim ili srodnim domaćim, kao i inozemnim udrugama i institucijama, te ostvarivanje drugih interesa poslodavaca u području ekonomske politike, poreske politike, politike zapošljavanja i drugim područjima od značaja za članove Udruge.

- Kakve su reakcije mostarskih poduzetnika na Vaše osnivanje? Kako ćete animirati poduzetnike da Vam se pridruže? Koliko ih dosad ima i što dobivaju oni poduzetnici koji postanu Vaši članovi?

Miloš: Mi u ovom trenutku imamo 20-tak registriranih članica i još desetak u proceduri, što je i bio okvirni cilj udruge do kraja ove godine. Naime, uvijek naglašavamo - pristupanje je dragovoljno i to je potreban, ali ne i dovoljan uvjet. Kako bi se postalo članicom Komore, tvrtke moraju imati transparentno i uredno poslovanje, moraju na čelu imati moralno i ljudski prihvatljivu osobu i učlanjenje je podložno dobivanju suglasnosti Upravnog odbora. Mnogi poduzetnici kojima se nismo obratili u 'prvom krugu' već nas kontaktiraju sa željom da se pridruže, dok oni koje mi kontaktiramo kao važne, uspješne i zdrave kompanije pozdravljaju ideju i pridružuju nam se. Moramo kazati kako je vrlo teško odgovoriti na pitanje Što poduzetnici dobivaju članstvom u komori?.Komora je zajednička udruga svih njezinih članica i svaka članica može ravnopravno delegirati ideje, projekte i zadatke koje onda Upravni odbor i Tajništvo realiziraju u onolikoj mjeri koliko nam snage i ovlasti dozvoljavaju. Pojednostavljeno rečeno, Komora pomaže svima da pomognu zajednički razvitak grada i regije, gledajući pritom da njihovi resursi budu uposleni na realizaciji ideja i projekata koje definiramo. Iznimno važni kriteriji pritom su poštenje i integritet članova udruge. Čak i kad se to 'prostim okom' ne vidi, Komora je u misiji stvaranja pretpostavki općega dobra, a kako bi se to postiglo, nužne su poštene i karakterne osobe.

- Dolaze europski fondovi, koji su između ostalog namijenjeni razvoju i podizanju konkurentnosti bh. proizvođača? Kakva će Vaša uloga biti u tom smislu? Odnosno hoćete li Vi biti jedna od adresa pomoći pri izradi prihvatljivih europskih projekata za mostarske poduzetnike?

Miloš: Komora se misli i planira angažirati i na ovome. Već smo uspostavili suradnju s asocijacijom IPMA, koja inače ima sjedište u Švicarskoj, ali i lokalnu ispostavu UUP (Udruženje za upravljanje projektima u BiH). Ova asocijacija certificira projekt-menadžere, tj. bez odgovarajućeg certifikata za upravljanje sredstvima iz fondova EU zapravo se projekti neće ni moći realizirati. Na tom planu želimo članicama maksimalno pomoći, upućivati ih na sve što je korisno s ovim u vezi. Pored spomenute, želimo uspostaviti suradnju i sa svim drugim agencijama koje imaju za cilj osposobljavanje domaćih kompanija u cilju dobivanja sredstava iz fondova EU za realizaciju kvalitetnih projekata. Naravno da mi niti možemo niti želimo biti ekskluzivni u tom pogledu, ali svakako možemo biti jedna od adresa na koju će se poduzetnici moći obratiti kada je ovaj značajan segment u pitanju.

- Imaju li prema Vašem mišljenju mostarski poduzetnici dovoljno tržišnog potencijala da budu konkurentni na BiH tržištu, ali i izvan granica naše zemlje?

Miloš: Razgovarajući s našim članovima i prateći rad i dostignuća mostarskih firmi, više smo nego uvjereni da su poduzeća iz ove regije konkurentna na razini naše zemlje. Jedan od modela kako se tvrtke mogu povezati i međusobno pomagati u cilju podizanja vlastite konkurentnosti je i ovakav vid udruživanja. Također, svjesni smo da se sve više otvara i tržište regije u kojoj je BiH praktično u samom središtu, te i tu vidimo velike potencijale naših poduzeća. Komora ima za cilj uspostaviti konekcije prema sličnim ili srodnim agencijama i udrugama u okruženju, kako bi se posredovalo, lobiralo, prikupljalo i distribuiralo informacije, te domaćim tvrtkama pomagalo u pristupu na tržišta regije.

- Po Vašem mišljenju koristi li se u dovoljnoj mjeri potencijal mostarskog sveučilišta i univerziteta i planira li Vaše udruženje promijeniti dosadašnju praksu suradnje gospodarskih i obrazovnih institucija?

Miloš: Članice udruge pojedinačno, ali i kao pool različitih mogućnosti, tehnologija, projekata i rješenja, u stanju su ponuditi puno više lokalnom tržištu, kao i tržištu bližeg i šireg okruženja. Međutim, valja također napomenuti kako u gradu i regiji nisu dovoljno iskorišteni potencijali dvije visokoobrazovne institucije koje djeluju na području grada. Neosporna je činjenica da Mostar, kao sveučilišno/univerzitetsko središte ima odlične predispozicije za školovanje potrebnih kadrova, ali ako izostanu nositelji kvalitetnih programa, ne samo da će se usporavati ukupan ekonomski razvoj, nego će i školovanje mladih ljudi biti 'za nekog drugoga'. Projekti koje realiziraju članice Gospodarske komore, ali i oni za čiju je realizaciju potrebna i malo šira podrška i zajedničko promišljanje, mogu razvitak grada okrenuti u potpuno novom, pozitivnom smjeru. Cilj je, stoga, u i oko Gospodarske komore grada Mostar okupiti sve ili većinu onih koji kojima nije svejedno što će biti sutra, kakvo će naslijeđe ostaviti mladoj generaciji, kakve će predispozicije stvoriti za budućnost koja će donijeti ne samo integraciju u Europsku zajednicu, nego i neizbježne negativne posljedice sve oštrije globalizacije. Visokoobrazovani mladi ljudi najveći su potencijal koji ima svako moderno društvo, a takva poluga razvoja kod nas je, kao što sam rekao, još nedovoljno iskorištena. Mi mislimo da se to može, a prije svega mora izmijeniti.

 Kakve su reakcije referentnih gospodarskih ustanova na Vaše osnivanje i kako ste zamislili suradnju s njima? Hoće li postojati nekakvi zajednički projekti i držite li da Vi možete potaknuti aktivniji angažman takvih institucija?

Miloš: Valja napomenuti da smo mi mlada udruga, koja djeluje tek nekih pola godine i može se slobodno kazati kako se još nalazimo u fazi organizacije i učvršćivanja temelja. Naše članice često su učlanjene i u druge vidove asocijacija, što je normalno i logično, jer se ovdje radi o različitim branšama. Ono što nas posebno raduje je prepoznatost Komore kao jednog od poželjnih vidova udruživanja, bez obzira što bi se moglo zaključiti kako već postoji toliki broj asocijacija i udruženja da je teško izmisliti neko novo. No, ako se iziđe s dobrom, pozitivnom idejom, onda ljudi spontano pozitivno reagiraju. Čak i neki koji su u početku bili skeptični, približili su nam se i rado razgovaraju s nama o temama koje su svima goruće. Mi zato i jesmo otvoreni za suradnju u praktično svim oblastima i sa svima koji žele raditi u općem interesu, ne zanemarujući, dakako, ni svoj vlastiti.

U lipnju ove godine u Mostaru je održan Ekonomski forum gospodarstvenika Hercegovine, na kojemu su, uz domaće gospodarstvenike, sudjelovali i predstavnik Industrijske i trgovinske komore regije Heilbronn-Franken iz Njemačke Oliver Durst te zastupnik u parlamentu Njemačke (Bundestag) Josip Juratović. Kakve rezultate je forum donio?

Miloš: Iznenađeni smo koliko su partneri iz Njemačke bili zadovoljni radom i rezultatima Ekonomskog foruma. Oni su čak inzistirali da se sličan skup gospodarstvenika organizira već u prosincu ove godine, ali smo se ipak zajednički opredijelili da sljedeći Gospodarski forum bude iduće godine, u vrijeme Sajma privrede u Mostaru (27. – 31. 3. 2012.). Oni u njemačkim komorama imaju veliko iskustvo i rezultate, tako da su spremni pomoći nam u organizaciji komore, školovanju naših kadrova za uspješan rad u komori, dati smjernice i veze našim tvrtkama da se povežu s mogućim njemačkim partnerima i sl. Njihova naklonost ide dotle da su nam ponudili maksimalnu suradnju na pripremi narednog foruma, kako bi on bio što uspješniji. Ponudili su nam izradu koncepcije jednog takvog kompleksnog privrednog skupa, sve s ciljem da se i na ovaj način naša udruga afirmira i stekne dodatne reference. Naravno da smo svjesni činjenice kako su oni iznimno ozbiljan i značajan partner, te mi kao mlada udruga možemo kazati kako smo imali i sreću što su baš nas odabrali za partnera. To nam još jednom govori kako smo odabrali dobru ideju i još bolji koncept za udruživanje u Komoru.

 Po Vašem mišljenju kakvo je gospodarsko stanje Grada Mostara te gospodarsko stanje Bosne i Hercegovine?

Miloš: Možda ne bismo trebali mi davati neku 'konačnu' ocjenu stanja gospodarstva grada i države, jer vjerojatno ima onih koji se profesionalno bave takvim analizama. Ali, sama činjenica da nismo željeli sjediti skrštenih ruku govori kako je stanje prilično alarmantno. Kriza i recesija u svijetu, nestabilni financijski i investicijski ciklusi zadnjih nekoliko godina jasno se oslikavaju i na našem gospodarstvu. Istodobno, mi mislimo kako potencijali postoje i kako se još uvijek može kvalitetno raditi. Također smatramo kako je na stanovit način došlo vrijeme za 'preslaganje' u našem društvu, a ponajbolje šanse da vuku naprijed imaju upravo zdrave i uspješne firme. Upravo njih Komora želi okupiti i pokušati pomoći im kroz svoje djelovanje. Mnogi analitičari kažu da će 2012. godina biti iznimno teška, ali nekako se teško sjetiti neke od zadnjih godina za koju to također nije prognozirano. Zato mislimo da u najtežim trenucima kriza najviše pomaže oslanjanje na vlastite potencijale, ali i na međusobnu solidarnost, jer u zajedničkome brodu ne možeš sam ploviti, posebice ako je more tako uzburkano.

Što za bh. gospodarstvo znači ulazak susjedne nam Hrvatske u Europsku uniju ?

Miloš: Dosad se pokazalo da svaki pozitivan signal u susjednoj Hrvatskoj na neki način pomjera stvari naprijed i u našem gospodarstvu. Htjeli mi to priznati ili ne, sve što se u Hrvatskoj dogodi, dođe i u BiH kao trend ili kao posljedica. Nekad s manjim, nekad s većim zakašnjenjem. Hrvatska je Bosni i Hercegovini najznačajniji partner u susjedstvu i nema razloga ne vjerovati u bolje vrijeme koje će doći s ulaskom Hrvatske u EU. Čak i ako bi se ispunile neke pesimistične prognoze, primjerice da će Bosni i Hercegovini tek tada, s ulaskom Hrvatske u EU, postati istinski teško, mi vjerujemo da naša udruga može parirati teškoćama koje bi na taj način bile prouzročene. Može parirati jer okuplja najbolje igrače i postaje središte realizacije najkvalitetnijih ideja. A vidjeli ste na primjeru partnerstva s komorom iz njemačkog Heilbronn-Frankena kako dobre ideje, transparentnost i otvorenost za fer odnose uvijek nađu 'onu drugu stranu'. Mi niti želimo niti smijemo biti pesimisti, a niti vidimo razlog za to. Ako smijem, citirao bih poznatu misao - Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu - zato i vjerujemo kako sve ovo što radimo ima smisla i donosi rezultate.