BITCOIN Najpoznatija kriptovaluta dosegla najveću vrijednost u povijesti

Bitcoin je danas dosegao novu rekordnu vrijednost. Vrijednost bitcoina porasla je na preko 71.000 dolara, javlja Reuters. Porast je uslijedio nakon što je kriptovaluta prošlog mjeseca dobila zeleno svjetlo za uključivanje u investicijske proizvode u SAD-u. Američka komisija za vrijednosne papire i burzu nevoljko je početkom siječnja odobrila trgovanje prvim bitcoin fondovima kojima se trguje na burzi (ETF-ovima).

ETF prati cijenu imovine kao što su zlato, obveznice ili kriptovalute, što znači da ljudi mogu ulagati bez potrebe da sami kupuju imovinu. Američki regulator ostao je skeptičan prema kriptovalutama, rekavši da u svojoj odluci "nije odobrio ni podržao bitcoin". Unatoč tome, taj je potez potaknuo val ulagača koji ulažu novac u spot bitcoin ETF-ove koje su pokrenule velike investicijske tvrtke poput BlackRocka i Fidelityja.

Kriptozajednica smatra da sadašnji rast cijene ima "fundamentalne" razloge

Najnoviji rast cijene ima "fundamentalne" razloge, bar prema tvrdnjama kriptozajednice. Naime, ove godine bi se trebao dogoditi tzv. halving, što ukratko znači da bi bi se "nagrada" u bitcoinima koju dobivaju rudari trebala smanjiti.

Onima koji nisu solidno upućeni u bitcoin to vjerojatno zvuči kao besmislena rečenica, ali u kriptosvijetu su halvinzi jako bitni događaji. Razlog je način na koji bitcoin funkcionira.

Kako se rudari bitcoin?

Sve transakcije u bitcoinima se bilježe uz pomoć blockchain tehnologije, tj. blokovima. Blockchainima se bilježe sve transakcije od nastanka bitcoina do danas, a teoretski se ništa ne može mijenjati. Jednom kada je određena transakcija provedena, ona ostaje zapisana zauvijek.

Mining ili rudarenje je proces kojim se verificiraju transakcije u bitcoinima, pri čemu se potvrđuje da su nove transakcije u skladu sa starima. Time se osigurava da nitko ne može "izmisliti" nekakvu transakciju i tako doći do određenih sredstava.

Kao nagradu za verifikaciju rudari dobivaju novi bitcoin, što bi im trebalo pokriti troškove rudarenja. Kada je bitcoin tek zaživio, rudarenje se moglo vršiti na običnim računalima ili nekoliko spojenih računala, pa je zahtijevalo velike prostorije ispunjene računalnim grafičkim karticama (GPU), a danas se koriste integrirani sklopovi specifične primjene (ASIC).

Grafičke kartice odavno nisu dovoljno efikasne. U prvih nekoliko godina se bitcoin mogao rudariti iz male sobe s opremom koja se može kupiti u bilo kojoj trgovini računalnom opremom. To više nije moguće jer su računske operacije koje se moraju izvoditi previše kompleksne da bi ih obična računala provela u razumnom roku.Halving dovodi do rasta cijene bitcoina
Smanjivanje nagrade koju rudari dobivaju za verifikaciju transakcija u bitcoinu na blockchainu, na tek polovicu prijašnje, bi trebalo smanjiti isplativost i usporiti stvaranje novih bitcoina. Time se smanjuje ponuda bitcoina, a svako smanjivanje ponude, uz konstantnu potražnju, dovodi do rasta cijene. Ili se bar tako vjeruje u kriptozajednici.

To umjetno stvaranje oskudice se smatra pozitivnim za cijenu bitcoina. Sama najava halvinga stvara očekivanje rasta cijene, a samim time i stvarni rast cijene. Nešto slično se događa na klasičnim burzama, kada očekivanje da će cijena neke dionice ili više dionica rasti u budućnosti dovodi do više potražnje za njima i rasta cijene. Samoispunjavajuće proročanstvo.

Velika pobjeda za bitcoin početkom godine, ostvaren desetljetni cilj

Drugi razlog je taj što su u siječnju odobreni tzv. Exchange Traded Funds (ETF) u SAD-u nakon dugogodišnje bitke kriptokompanija za odobrenje koje izdaje Komisija za vrijednosnice i burzu u SAD-u.

ETF (Exchange Traded Fund) su fondovi namijenjeni malim ulagačima, a posao im je da prikupljaju mala ulaganja velikog broja investitora, čime oni stječu udio u fondu, a ukupna prikupljena sredstva fond dalje investira, primjerice u dionice ili, u ovom slučaju, u bitcoin. Cijena se oporavljala i nekoliko mjeseci prije toga, ali je odobrenje bilo veliki vjetar u leđa i rezultat desetljetne borbe.

Bitcoin ETF-ovi su uvršteni na razne burze, uključujući Chicago Board Options Exchange (CBOE), Njujoršku burzu (NYSE) i Nasdaq. Time se legitimizirao bitcoin kao imovina i privukao svježi kapital na kriptotržište, kapital ljudi koji nisu htjeli biti direktno izloženi velikim fluktuacijama na tržištu kriptovaluta.

Brojne velike financijske institucije su osnovale vlastite ETF-ove, uključujući BlackRock, Fidelity, Ark Invest, WisdomTree and Grayscale. Naravno, izloženost im nije velika jer npr. BlackRock ima više od 500 različitih fondova, ali je za bitcoin velika stvar.Bitcoin se stalno mijenja, ali je u suštini jako rizična investicija
Bitcoin definitivno nije postao ono što se prije nekoliko godina tvrdilo da će biti, alternativna valuta koja će omogućiti ljudima da se oslobode središnjih banaka, komercijalnih banaka i ostalih financijskih institucija.

Više se koristi kao investicija, i to visoko rizična. Bolje je prihvaćen u državama s nestabilnim tradicionalnim financijskim sustavom, kao što su Indija, Nigerija, Vijetnam, Indonezija i Brazil, nego u državama sa stabilnim financijskim sustavom, poput članica EU, Japana, Južne Koreje, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Iznimka od pravila je SAD.

Povijest bitcoina je puna raznih prevara, kriptobanaka koje su obećavale nerealne povrate na uloženo i kritizirale tradicionalno bankarstvo, a na kraju pronevjerile sredstva svojih klijenata i sudjelovale u drugim aferama.

Najpoznatija je prevara vezana uz Sama Bankmana Frieda, osnivača FTX kriptomjenjačnice i svojedobno jednog od najpopularnijih članova globalne kriptozajednice, koji je nedavno osuđen po sedam točaka optužnice za prevaru, zavjeru i pranje novca.

Možda su te muke tijekom nastanka bitcoina bile samo pronalaženje pravog puta za upotrebu tehnologije s velikim potencijalom. Sigurno je da bitcoin nije ono što se očekivalo da će biti prije tri, pet ili više godina.