Aluminij: Pet godina za izgradnju termoelektrane, što s cijenom struje do tada?

aluminij, investitori, ponuda, posao, aluminij, sjednica, uvoz, izvoz, aluminij, gašenje, Aluminij Mostar, gubitak, poslovanje, aluminij, Miljenko Buhač, Aluminij Mostar, Abraham Group, gospodarstvo, sindikat, Aluminij Mostar, Abraham Group, Aluminij Mostar, aluminij, Aluminij Mostar
Arhiva

Izraelsko-kineski konzorcij odmah u startu uložio bi 40 milijuna eura u posrnuli mostarski Aluminij, navedeno je u planu kojeg je taj potencijalni investitor dao na razmatranje Vladi FBiH, vlasniku 44 posto dionica, piše Dnevni list

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ta financijska injekcija poslužila bi za ponovno pokretanje proizvodnje i maksimalno povećanje učinkovitosti, kao i zaštitu okoliša od procesa koji se događaju u proizvodnim halama.

Početna ulaganja

Već smo ranije pisali da je vrijednost ukupnog ulaganja 200 milijuna eura, a najveći dio ulaganja odnosi se na razdoblje od 2023. do 2033. godine a odnosi se na uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, povećanje proizvodnih kapaciteta, uvođenje novih proizvodnih linija, udvostručavanje proizvodnje u Anodama… Milijun eura ulaganja je planirano i u tešku mehanizaciju, kao i milijun eura za izgradnju novog skladišnog prostora za sirovine.

Okosnica čitavog plana je izgradnja posebne mini termoelektrane isključivo za potrebe Aluminija, a kako saznajemo planom je predviđeno da ona bude izgrađena u razdoblju od 5 godina. Ono što može biti problematično su očekivanja investitora da Vlada FBiH subvencionira cijenu struje u tom razdoblju. Navodno, spomenuti konzorcij spreman je plaćati 40 eura po MWh, ali ta informacija nije službeno potvrđena. Vlada je u nekoliko navrata ranije ponavljala da ne može utjecati na cijenu struje, kao i da neće subvencionirati.

Što s dugovima?

Osim i dalje šturih informacija o ulaganjima investitora, zasada nije posve jasno što se planira učiniti s dugovanjima zbog kojih je kompanija i ‘isključena iz struje’. Ona se kreću oko 400 milijuna maraka, imovina tvornice je založena kod različitih banaka, tako da je i dalje neizvjesno kako će se raspetljati taj komplicirani čvor.

S obzirom da je plan spomenutih investitora sačinjen na 114 stranica na engleskom jeziku, Vlada će ga razmatrati tek kada se prevede. Krajem prošlog tjedna federalna ministrica financija Jelka Milićević i resorni ministar Nermin Džindić demantirali su napise da su izraelsko-kineski investitori odbijeni, te su najavili da će nakon analize plana organizirati novi zajednički sastanak. Navodno, do sastanka bi trebalo doći u idućih 15 dana.

Iako se prije nekoliko dana pojavila informacija da će svoju ponudu uskoro dati i arapski investitor, to se još nije dogodilo.