Europu će pogoditi meteo-Godzilla: Dalmaciju očekuju valovi, ekstremne hladnoće i poplave

... koji bi se na zemaljskoj kugli mogao dogoditi dolaskom El Niña, razorne prirodne nepogode, katastrofalne za živi svijet.

Ako se ostvare prognoze britanskih meteorologa, onda bi i nadolazeća zima mogla biti malo toplija s kratkim ali obilnijim padalinama, uglavnom kišom, koju će prekidati kraća razdoblja ekstremne hladnoće. Prenosi Slobodna Dalmacija.

'Zločesti' El Niño

El Niño je, poznato je, velika prirodna nepogoda koja je izazvana klimatskim promjenama i prekomjernim zagrijavanjem mora i oceana, pogotovo na području istočnog Pacifika, a Britanci predviđaju da će novi El Niño biti mnogo opasniji od onog koji je harao 1997. godine i usmrtio više od 23.000 ljudi, dok je materijalna šteta tada premašila 45 milijardi dolara.

Meteorolozi vjeruju kako bi ovogodišnji El Niño trebao zaobići naše područje, no bez obzira na to osjetit ćemo indirektne posljedice. U to se uklapa i najava američkih i naših meteorologa po kojima nas čeka kišna i topla jesen, studeni neće biti studen, a velike oborine mogle bi ‘potopiti' dio Europe, posebno naše priobalje.

Takve najave objavila je američka privatna meteorološka služba Accuweather, a njihova je prognoza po tko zna koji put zaprepastila javnost te izazvala zanimanje u znanstvenim krugovima jer se potvrdilo kako smo svjedoci velikih klimatskih promjena.

Velike kiše

Klimatološka jesen, kako je poznato, počela je 1. rujna, a ona kalendarska stiže 23. rujna, no rujan je već na samom početku, unatoč tome što svi željeli drukčije, donio žegu i sparinu. Tako se nakon rekordno toplog srpnja i kolovoza za velike dijelove središnje i istočne Europe nastavio topli rujan, a ovaj će mjesec i u nastavku biti u znaku toplijeg vremena.

Američki Acuweather objavio je tako da će i sljedeći jesenski, a vrlo vjerojatno dijelom zimski mjeseci opet biti u znaku kiša i sve viših temperatura, iznadprosječnih za to doba godine, a posebno na istoku kontinenta. Ono što će posebno zainteresirati naše područje jest najava za Sredozemlje.

- Većinom nestabilno razdoblje nastavit će se od rujna do studenog u južnoj Europi. Ovakva situacija donijet će iznadprosječno kišnu jesen Italiji i južnim dijelovima Balkana, a oborina će biti i na Iberskom poluotoku - kaže Alan Reppert, američki meteorolog Accuweathera.

Topla Rusija

Je li moguće da zime neće biti? To nitko ne može sa sigurnošću tvrditi, no uz to što će kišno i toplo biti na našem području, posebno je zanimljivo stanje u sjevernijim krajevima našeg kontinenta. Tako će nakon vrućeg ljeta od Balitika do istočne Njemačke, preko Poljske, Ukrajine do Rumunjske, pa čak do zapadne Rusije jesen biti u znaku toplijih temperatura.

Sve to dogodit će se zbog pritjecanja polja visokog tlaka zraka koje upravo tom području neće dopuštati dolazak nestabilnog i hladnijeg vremena.

Nestabilnije će, međutim, biti kod nas, potvrđuje američki Acuweather, a jesenske kiše i oluje kretat će se od Portugala i Španjolske, preko Italije sve do Balkana, pogotovo na području Jadrana i Like.

-Najviše oborina očekuje se nad Apeninima, Dinaridima i južnim padinama Alpa, a upravo bi to područje moglo imati najviše problema vezanih uz vremenske neprilike, istaknuo je američki meteorolog Roys.

Očekuju nas bujice

Koliko god se činilo da bi kiša bila poželjna, ostvari li se ta prognoza, velike kiše mogle bi izazvati bujice i poplave u Italiji, ali i na dijelu Balkana, u Albaniji, na Kosovu, u Srbiji, Makedoniji, Grčkoj i Bugarskoj.

Što kažu u našoj krovnoj hidrometeorološkoj službi? -Prema dugoročnoj prognozi koje imamo na raspolaganju za razdoblje rujan, listopad i studeni, dakle za klimatološku jesen, očekujemo toplije vrijeme.

Prema najnovijoj sezonskoj prognozi čini se kako će srednja tromjesečna temperatura tijekom ta tri mjeseca biti viša od prosječne. Isto tako, izgledno je kako će svaki od ta tri mjeseca zasebno biti barem malo topliji od uobičajenog i to u većini krajeva naše zemlje - kaže nam Krunoslav Mikec iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Klimatske promjene

Oborine će vjerojatno u tom razdoblju biti uglavnom oko prosjeka ili više od prosjeka, a više kiše, naglašava Mikec, moguće je u odnosu na uobičajene jesenske vrijednosti, i to ponajprije na Jadranu i u krajevima uz Jadran.

Ljeto ove godine i te kako je bilo zanimljivo, pratile su ga rekordne temperature, dugi niz od 46 vrućih dana viših od 30 stupnjeva,a očito je da će i jesen te zima biti toplije, što ide u prilog tezi o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju kao direktnoj posljedici tih promjena.