ZA ČIST ZRAK Pokrenuta kampanja za gašenje termoelektrana na Balkanu

Sudionici kampanje 'Ujedinjeni Balkan za čist zrak' zatražili su što brže gašenje termoelektrana na ugalj i da se zagađenje porijeklom iz teške industrije hitno svede u propisne okvire.

"Kompanije koje upravljaju termoelektranama i države regije ne pridržavaju se zakona i propisa o emisijama štetnih plinova, pa to dovodi do sporova kao što su prekršajni postupci u okviru Energetske zajednice", navodi se u priopćenju, a prenosi Euractiv. Države regije su, kako se navodi, 2019. isplatile 72,7 milijuna eura izravnih subvencija proizvođačima struje iz uglja i garantirale za zajmove vrijedne 2,15 milijardi eura.

"Umjesto u izgradnju i obnovu termoelektrana, novac iz proračuna može se usmjeriti u socijalne programe i prekvalifikaciju radnika te podizanje solarnih elektrana na mjestu ugljenokopa koje bi zamijenile elektroenergetske kapacitete što se gase", navodi se u priopćenju.

Ističe se da je sagorijevanje uglja najveći pojedinačni izvor zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu, a glavnu ulogu imaju termoelektrane. "Isto važi za ostala velika ložišta – to su postrojenja koja troše najviše energije. U industrijskoj djelatnosti ona su najodgovornija za zagađivanje zraka pored proizvodnje struje", dodaje se u priopćenju.

Navodi se da sumpor-dioksid, teški metali i druge materije ugrožavaju zdravlje stanovnika Zapadnog Balkana, ali i šire. Od 3.906 preuranjenih smrtnih slučajeva iz 2016. pripisanih utjecaju termoelektrana u regiji, 2.013 je zabilježeno u Europskoj uniji, 1.239 u samoj regiji, a ostatak u drugim zemljama.

Sudionici kampanje se zalažu i da se građani uključe u donošenje odluka o ekološkim i drugim dozvolama za proizvodna postrojenja. Osim industrije, ugalj se troši i u domaćinstvima, pa čak i u toplanama.

"Prestankom upotrebe tog fosilnog goriva nestao bi glavni pojedinačni izvor zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu", navodi se u priopćenju i podsjeća da EU napušta upotrebu uglja i potiče upotrebu čistih tehnologija u industriji da bi do 2050. dovela neto emisije ugljen-dioksida na nulu i tako doprinijela ublažavanju globalnog zagrijavanja.

U sprovođenju tog zadatka, dodaje se, 'sve je manje tolerancije prema cjelokupnoj zagađujućoj industriji i ona neće moći opstati'. Sudionici kampanje podsjećaju da su države regije prihvatile te ciljeve kada su u studenom 2020. potpisale Sofijsku deklaraciju koja otvara put ka bespovratnim sredstvima i financijskoj podršci iz Zelene agende za Zapadni Balkan.

Kampanju 'Ujedinjeni Balkan za čist zrak' inicijalno je pokrenuo Europski Fond za Balkan (EFB) u partnerstvu sa drugim organizacijama.