Urađene studije nisu točne! Ostavite Bunu prirodi

„Članovi udruženja geografa u BiH ostali su šokirani saznanjem preko društvenih mreža i elektronskih glasila o namjeri vlade HNŽ-a da daje koncesiju za izgradnju mini hidrocentrala u slivu Neretve nizvodno od Mostara, točnije na vodotoku Buna, njenom ušću u Neretvu. Ovo bi u našem Udruženju ostalo anonimno da se povodom istih događaja nisu bojkotom oglasila razna nevladina udruženja.

Slijedom tih događanja ušli smo u analizu dokumenata koji se tiču ovih projekata. Iz istih smo saznali niz propusta koje Vlada HNŽ-a putem resornog ministarstva treba otkloniti, kako bi revidirala svoje ranije zamisli koje su pretočene u projekte, a posebno onaj koji definira „Studija utjecaja na okoliš za MNE Buna (MNE Buna 1 i MNE Buna 2)", čiji su autori Građevinski fakultet Sveučilišta i Građevinski istraživački centar oba iz Mostara.

Našom analizom smo se uvjerili da Studija o kojoj je riječ, nije ispunila sve obaveze koje proizilaze iz Povelja, koje propisuje Evropska Unija, a koje se odnose na Procjenu utjecaja na okoliš poznata pod nazivom Direktiva Evropske Unije o procjeni utjecaja na okoliš. Navedena studija ne razrađuje sve potrebne elemente predviđene definicijom procjene utjecaja na okoliš, a što je morala sadržavati. Postupak procjene je trebao biti proveden već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole.

Postupak strateške procjene plana i programa na okoliš je morao biti usklađen s odredbama direktive 2001/42/EZ o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš. Studija procjene utjecaja na okoliš morala se bazirati na nenamjerne i namjerne negativne utjecaje uz obaveznu konsultaciju javnih naučnih autoriteta, koji su svojim naučnim radovima duboko ušli u suštinu okolinske znanosti. Na ovaj način bi se dovoljna pažnja poklonila naučnom predviđanju mogućih negativnih učinaka po prirodnu sredinu. Osnovni nedostatak Studije nalazi se u činjenici da nije provedena najšira javna rasprava sa lokalnom zajednicom i javni diskurs sa stručnjacima iz ove oblasti, što nalaže Direktiva Europske Unije. Da se ovo uvažilo svakako bi rezultat bio drugačiji od davanja koncesije.

Poštovani predsjedniče, mi u Udruženju geografa BiH, koji baštinimo prirodne geografske oblasti istraživanja, a u ovome kontekstu i hidrologiju i njene predmetne oblasti od kojih i potamologiju, a koja tretira sve tekućice, smatramo vrlo neumjesnim što je u predmetu Buna postupljeno suprotno od međunarodnih direktiva iz oblasti životne sredine, a posebno onih koja su stavljena u posebnu razinu zaštite još u bivšoj državnoj zajednici, od kada se ništa suštinski nije izmijenilo, kako bi se preinačio ili ukinuo njihov nivo zaštite. Izvorište, tok i ušće Bune u Neretvu su toliko prirodno raritetni da za njih ne postoji bilo koja cijena, pa ni predložena koncesijska. Svako graditeljstvo, osim prirodnog, na Buni je uništavajuće.

Vladari svih razina vlasti u BiH bi trebali, jednom za svagda, shvatiti da različite razine zaštite ne trpe iste razine antropogene izmjene, jer se njima gubi primarni značaj namjene. Treba shvatiti da se prirodni spomenici ostavljaju van domašaja neposrednih antropogenih zahvata i prepuštaju isključivo njihovom prirodnom samorazvitku.
Poštovani predsjedniče vlade, resorni ministri, razmislite o poduzetim koracima o davanju koncesije na krško-hidrografski biser poznat i prepoznatljiv u cijeloj BiH, koji uz to nismo potpuno otvorili za pokazivanje stranim turistima. Ostavite Bunu prirodi, ona ne trpi ishitrene odluke - ona je dio svih nas. Neka je ovo naš skromni doprinos Svjetskom danu voda", poručili su iz Geografskog društva BiH.