Svjetski dan voda ove godine pod motom 'Voda i energija'

Svjetski dan voda obilježava se 22. ožujka kako bi se skrenula pozornost na važnost slatkih voda i podržalo održivo upravljanje slatkovodnim resursima. Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 1992. predložen je međunarodni dan proslave slatkih voda, a Opća skupština UN-a odgovorila je određivanjem 22. ožujka 1993. kao prvog Svjetskog dana voda.

Svake godine taj Dan naglašava određeni aspekt slatkih voda, a ove godine se ističe kako su voda i energija usko povezane i ovisne jedna o drugoj. Sve veća potražnja za ograničenim zalihama vode stavlja sve veći pritisak na proizvođače energije s intenzivnim korištenjem vode da pronađu alternativne pristupe, osobito na područjima gdje se energija nadmeće s ostalim velikim potrošačima vode i gdje se korištenje vode može ograničiti na održavanje zdravih ekosustava.

Zelena akcija apelira na Hrvatski sabor da ne prihvati Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja NP Plitvička jezera jer, kako kažu, predviđa apartmanizaciju i daljnju komercijalizaciju jezera, izgradnju novih objekata u nekim od najosjetljivijih područja parka, dopušta se i znatno proširenje turističke infrastrukture, a predviđena je i izgradnja nove bazne postaje mobilne telefonije i dalekovoda čija bi trasa prolazila parkom. Udruga smatra da bi donošenje takvog plana moglo ugroziti temeljni fenomen zbog kojeg je to područje proglašeno nacionalnim parkom, a u pitanje bi mogao biti doveden i položaj Plitvičkih jezera na UNESCO-voj listi svjetske baštine.

Prema istraživanjima UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Obnovljive zalihe podzemnih voda u Hrvatskoj procjenjuju se na oko 9 milijardi m3/godišnje (koristi se oko 4,5 posto zaliha, odnosno oko 400.000.000 m3 godišnje).

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić izjavio je kako za razliku od većine stanovnika naprednijih europskih zemalja, građani Hrvatske mogu piti vodu iz slavine te je istaknuo da je voda javno dobro i ne može se privatizirati.

Plišić je istaknuo kako još postoji dosta neiskorištene energije vode jer je iskorišteno od 40 do 50 posto. To je čista energija. Često puta naši zaštitari okoliša se žale na izgradnju hidrocentrala jer su to objekti koji utječu na prirodu. Dakle, s jedne strane imamo proizvodnju čiste i obnovljive energije, a s druge strane imamo neki utjecaj na prirodu, na okoliš. Treba odvagnuti što je važnije - za mene je važnija obnovljiva, čista energija iz hidrocentrala, poručio je Plišić.

hrt.hr