KAOS U CRNOM MORU Putinu i Zelenskom rat nije jedini problem, u velikoj havariji iscurilo tisuće tona mazuta

U prosincu su stradala čak dva ruska tankera na Crnom moru, a naftna mrlja se sve više širi i zagađuje obalu regije Krasnodara. Rusija pak tvrdi kako se ne može ništa učiniti...

Najteže je pogođeno područje oko Anape: redaju se otkazivanja rezervacija u tamošnjim sanatorijima i dječjim odmaralištima. I to ne samo za ovu zimu, nego ljudi ne vjeruju da će se zagađenje riješiti ni do idućeg ljeta. "Roditelji ne žele slati svoju djecu na opasnu obalu", piše i na kanalu socijalne mreže Telegram Kub Maš, a i tvrtke koje su uplatile odmor za svoje zaposlenike sad traže povrat novca, piše Deutsche Welle.

Kod Crnog mora i tjesnaca Kerč kod Krima prvo se može pomisliti na ratni sukob s Ukrajinom, ali razlog udesa dva ruska tankera, Volgoneft 212 i Volgoneft 239, je mnogo banalniji. Oba dotrajala broda su isplovila usred prosinca kad je bilo očito da se sprema nevera, a valovi od dva do tri metra su bili dovoljni za ove olupine: 15. prosinca je jedan brod pukao na dva dijela i kasnije potonuo, a drugi se nasukao na obalu. Posada je spašena, ali jedan je preminuo od hipotermije.

Ruski tanker tone pred Krimom 15. prosinca prošle godine na lošoj snimci brodske kamereRuski tanker tone pred Krimom 15. prosinca prošle godine na lošoj snimci brodske kamere.

Oba tankera su bila natovarena mazutom koji istječe u more: iz potonulog tankera koji je prevozio 9.200 tona mazuta je iscurilo već oko 5.000 tona, ali kako je riječ o mazutu tipa M100, ono će potonuti na dno - kad je hladno. Ali mrlja ulja neprestance izlazi na površinu, a već sad se prostire preko 50 kilometara. Kad bude toplije, toga će biti još i više.

Ekološka katastrofa

Rusija i inače nije poznata po pretjeranoj skrbi za svoj okoliš, a nedaleko bojište ne čini stvar boljom. No fascinantno je objašnjenje ruskog Ministarstva za zaštitu u slučajevima katastrofe da se ta teška nafta ne može izvaditi iz stradalih brodova. To jednostavno nije istina: 2002. je stradao tanker Prestige sa sličnim teretom pred obalom Španjolske i njegov teret je uspješno izvučen. No tu su možda potrebni tehnologija i pomoć Zapada koju ova Rusija ne želi tražiti.

Makar ti tankeri nisu stradali u ratnom sukobu, posljedicom se bavi i skupina Ukraine War Environmental Consequences Work Group (UWEC). Eutene Simnonov iz UWEC-a procjenjuje da će trebati barem deset godina dok se priroda ne oporavi od ovog zagađenja. "Ali za neke životne oblike bi ova naftna katastrofa moglo imati porazne posljedice", misli ovaj stručnjak za okoliš.

Organizacija Greenpeace navodi kako je samo do početka siječnja zbog mazuta iz tih ruskih tankera uginulo 32 delfina, a javljeno je i o 1.355 uginulih ptica. Ana Jerzak koja se bavi okolišom srednje i istočne Europe je sigurna da će to ugroziti i tamošnju riblju populaciju, ali ne samo nju: "Dugoročno takve naftne mrlje truju morsku travu što uništava životne uvjete mnogih organizama."

I za ljude će biti još opasnije kako vrijeme postaje toplije: "Najprije će se osjetiti smrad, to će uzrokovati i poteškoće dišnog sustava, a sve to može uzrokovati i karcinom", smatra Simonov. Ana Jerzak dodaje i opasnost od otrovnog isparavanja, alergijskih reakcija i upale kože.

Usprkos opasnostima, spontano se okupilo gotovo desetak tisuća dragovoljaca koji su došli na obalu spasiti što se spasiti može. Uglavnom imaju zaštitnu odjeću, a ekolog Jevgenij Vitiško tvrdi kako je spašeno oko 2.500 ptica. "To je negdje polovica ptica koje su dospjele u mazut, ali spašeno je i više nego što je uobičajeno. Obično se spasi 10 do 12% ptica."

Dragovoljci kažu da je i njihova organizacija nastala zahvaljujući novčanim donacijama: od tog novca je nabavljena zaštitna oprema, a smještaj i skrb pomagačima nude tamošnji hoteli kojima je to ionako od životne važnosti. Pomoć su im obećale i državne institucije, ali s tim se oteže i dragovoljci su uvjereni kako upravo oni čine najveći dio posla. S druge strane, državne službe se uporno hoće miješati u njihov posao jer je i sam Putin naložio "predstavnicima vlasti" da aktivnije sudjeluju u čišćenju.

Predstava Ministarstva "za kamere"

No to sudjelovanje se najčešće pretvara u predstavu: tako su predstavnici ruskog Ministarstva okoliša početkom siječnja i bez ikakvog pitanja uzeli oko 160 očišćenih i spašenih ptica da bi ih pred kamerama pustili na slobodu. Pomagači su poludjeli od srdžbe jer te ptice su time vraćene na zagađenu obalu - da bi tamo onda uginule.

Iz Ministarstva tvrde kako su ih na to natjerali njihovi "stručnjaci" za odnose s javnošću. Nakon toga su u centrali pomagača zadužili jednu osobu koja se treba baviti državnim službama i njihovim političkim ambicijama. Uopće, među pomagačima vlada uvjerenje kako država tu više odmaže nego pomaže: "Kad se dogodila katastrofa bio sam zapanjen kako su pomagači međusobno prijateljski nastrojeni", svjedoči jedan od njih. "Jedni su donosili ptice, drugi su ih prali, treći su organizirali zaštitnu opremu. Bilo je super biti dio toga."

Ali kad su se u posao počele miješati državne institucije, tu se postavilo pitanje i o statistikama i o načinu rada, a pomagači pretpostavljaju kako je službama važnije nekako zatajiti prave razmjere ove katastrofe nego učiniti nešto za spas okoliša. A upravo to je najvažnije pomagačima. "Jest da imamo besplatni smještaj i obroke, ali od moje ušteđevine nije mnogo ostalo", kaže jedan od njih. Usprkos tome, ostaje spašavati okoliš jer ima osjećaj da tako čini nešto doista važno.