DIVLJANJE CIJENA Piletina je postala luksuz, skuplja je od telećeg buta, jaja u Hrvatskoj među najskupljima u EU

Zašto je meso peradi, osobito piletina i puretina, u prošloj godini u Hrvatskoj zabilježilo najveći cjenovni rast? Kako to da je kilogram pilećeg filea u maloprodaji postao skuplji od telećeg buta ili dvostruko skuplji od lungića? Zašto su jaja poskupjela više od 40 posto i među najskupljima su u EU?

Dio odgovora na ova pitanja i rješenja problema koji ugrožavaju ovaj važni sektor proizvodnje hrane pokušali su početkom godine na sastanku s hrvatskom ministricom poljoprivrede Marijom Vučković doznati predstavnici Odbora za peradarstvo HPK.

Podni uzgoj

Dražen Čurila, predsjednik odbora i vlasnik tvrtke Luneta koja se bavi proizvodnjom jaja, još uvijek očekuje odgovore iz resornog ministarstva koji bi im trebali pomoći da sektor prebrodi brojne probleme.

"Cijena hrane za perad narasla je čak 40 posto, a domaća se izvozi i onda uvozi po daleko većoj cijeni. Za proizvodnju peradi koristi se najviše energije kako bi se osigurala odgovarajuća temperatura tijekom proizvodnje, a nekim našim članovima račun za plin je skočio sa 20.000 na 200.000 kuna. Ogroman je problem i nekontrolirani uvoz, koji je, između ostalog, uzrokovan ukidanjem kvota s Ukrajinom", izvijestio je ministricu Čurila.

Upozorio je i na možda najveći problem, a to je da proteklih pet godina nije raspisan nijedan natječaj za ulaganja u peradarstvo iz Programa ruralnog razvoja, osim onih koji su bili nužni za prilagodbu u prijelazu s kaveznog na podni uzgoj.

"Vrhunske rezultate u cjelokupnom peradarstvu možemo postići samo s najkvalitetnijim pilićima, a oni se mogu proizvesti samo s najsuvremenijom tehnologijom. Potrebno je investirati i u proizvodne objekte", kaže Čurila.

Bez investicija nema ni konkurentnosti u odnosu na druge zemlje EU koje su dobro iskoristile fondove i sada imaju nižu cijenu. Briselska najava kako će od sljedeće godine zabraniti GMO hranu (sojina sačma i kukuruz) u proizvodnji jaja i piletine digla je na noge poljske farmere, koji imaju velike viškove i ruše cijenu ostalim proizvođačima.

Sklonost razvijenih zemalja bijelom i zdravijem mesu dovela je i do procjene OECD-a kako će do 2031. meso peradi imati čak 47 posto svjetskog tržišta i ostaviti iza sebe svinjetinu, govedinu i janjetinu.

Sve to upućuje na opravdanost ulaganja u peradarstvo, poput najavljene izgradnje kompleksa peradarskih farmi na Banovini u koje ulaže ukrajinski poduzetnik, "europski kralj piletine" Jurij Kosiuk. Projekt vrijedan oko 450 milijuna eura trebao bi zaposliti oko 2500 radnika, a investicija je dobila i potporu Vlade.

Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kaže kako su lani cijene svih poljoprivrednih proizvoda bile u porastu zbog rasta troškova stočne hrane i energenata, a kulminacija je bila ljetos, kada je za kilogram pilećeg filea trebalo izdvojiti i do 12 eura.

Trgovački centri

Cijene su se sada stabilizirale, u što se može uvjeriti na Trešnjevačkoj tržnici, gdje su u prosjeku oko devet eura (oko 70 kuna), dok u trgovačkim centrima još ima pakiranja filea na podlošku po 16,86 eura (127 kuna) za kilogram. U prvom tjednu ove godine cijena piletine narasla je za 22,29 posto u usporedbi s onom lani. Cijena cijelog pileta iznosila je prosječno 2,54 eura po kilogramu, cijena pilećeg filea prosječno 6,51, a najviša je bila 10,5 eura.

"Na tržištu peradskog mesa došlo je do velikih tržišnih poremećaja već 2020. godine s globalnom pojavom covida, kada je proizvodnja značajno pala. Lani se pojavila zarazna ptičja gripa koja je imala za posljedicu tržišne poremećaje zbog zabrane izvoza mesa peradi", ističe Blažić.

Hrvati pojedu 18 kilograma godišnje

Globalna potrošnja peradskog mesa je gotovo 10 kilograma po stanovniku. U EU je to više od 26,8 kg/st., a najveća potrošnja je u Izraelu, gotovo 60 kg/st. i u SAD-u, 49 kg/st. Prema ovim podacima FAO-a, Hrvatska je imala potrošnju od 18,3 kg/st.

Sektor peradi je najbrže rastući. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća globalna konzumacija jaja po stanovniku gotovo je udvostručena, a konzumacija mesa peradi povećana je pet puta.